U ovom članku odgovaram na često postavljeno pitanje: “koji treking bicikl da kupim?” Objasniću i razlike između treking i hibrid bicikala, na šta obratiti pažnju pri kupovini, i dati preporuke za različite budžete i prioritete.
Ovo nije članak tipa: “koji treking bicikl da kupim u 20xx godini.” Ovo je odgovor koji dajem prijateljima i poznanicima kada me pitaju za savet u vezi kupovine. Stavljam sve “na papir” kako bih sebi uštedeo vreme – da mogu samo poslati ljudima link. 🙂 Cilj je da pomognem i edukujem – ne da prodam bicikle.
Vezano za temu: kako tražiti pomoć pri kupovini bicikla.
Za sve komentare, pitanja (ili dodatke i ispravke), koristite BikeGremlin forum:
www.bikegremlin.net
Sadržaj:
- Uvod
- Šta je to trekking bicikl?
2.1. Razlika između treking i hibrid bicikala
2.2. Za koga je treking bicikl? - Savremeni patenti – prednosti i mane
3.1. Disk kočnice
3.2. Amortizeri
3.3. Lule sa orahom
3.4. Ostali potencijalno problematični patenti - Dodatna oprema
4.1. Blatobrani
4.2. Pak-treger (prtljažnik)
4.3. Nogara
4.4. Prednja nabla sa dinamom
4.5. Šta mi od ovoga zaista treba? - Veličina bicikla (tj. rama)
- Treking bicikl do 500 evra
- Treking bicikl do 1000 evra
- Treking bicikli sa punom opremom
- Treking bicikl više-srednje klase
- Zaključak i Polar Forester 🙂
1. Uvod
Članak je dugačak i detaljan. Računam da je bolje da sve lepo objasnim, pa da svako sam, za sebe, vidi šta je najbolji izbor. Jer ko zna bolje vaše želje, ukuse i prioritete od vas samih?
Još jedna začkoljica je što nisu svi modeli bicikala svugde dostupni. Tako da ako model koji preporučim nije raspoloživ, u ovom članku objašnjavam šta je bitno, šta gledati, kako biste mogli sami za sebe izabrati od raspoloživih modela, u prodavnicama koje su vam blizu (ili na Internetu, ako kupujete bicikl preko Interneta).
Osnovne stvari sam već objasnio u posebnom, kraćem članku. Da biste bolje razumeli ovaj članak, verovatno bi bilo dobro da prvo pročitate taj članak, pod nazivom: “Koji bicikl da kupim?“
Ukoliko se dvoumite vredi li uštedeti kupovinom korištenog bicikla, ovde je moj članak na temu nov, ili polovan bicikl – šta se više isplati?
Ako vam se žuri, možete otići na sadržaj, pa “skočiti” na deo u kojem preporučujem konkretne bicikle za kupovinu.
Sve što sam ovde napisao je moje mišljenje, na osnovu mog znanja, obrazovanja i iskustva. Različiti ljudi imaju različita iskustva, pa samim tim i mišljenja.
Ako pomaže, ovo je kompletan spisak mojih vodiča za kupovinu bicikala:
- Vodič za kupovinu drumskog bicikla
- Vodič za kupovinu planinskog bicikla (MTB)
- Vodič za kupovinu treking bicikla
- Vodič za kupovinu gradskog (city) bicikla
- Vodič za kupovinu bicikla za prevoz do posla, škole i sl.
- BONUS: Da li je bolje kupiti nov, ili polovan bicikl?
- Dečiji bicikl – kako odabrati pravu veličinu?
Podržite BikeGremin
da ostane online & nezavistan
Ovaj sajt je edukativan, besplatan, objekivan, i nije komercijalan
(sponzori ne vole plaćati ako spominješ i sve uočene mane proizvoda 🙂 ).
Ako mislite da je ovaj sajt dobar i koristan,
a možete izdvojiti $5 mesečno,
molim vas da podržite moj rad preko Patreon donacije:
2. Šta je to trekking bicikl?
Trekking bicikl je nešto između planinskog bicikla (MTB), gradskog, i drumskog (trkačkog) bicikla. Poput gradskog bicikla koji je nešto sportskiji i praktičniji za vožnju po utabanim zemljanim stazama.
Po pravilu dolaze sa ravnim kormanom, za razliku od zakrivljenog (“drop”) kormana, drumskih bicikala.
2.1. Razlika između trekking i hibrid bicikala
Istražujući ponudu bicikala za ovaj članak, primetio sam da mnogi proizvođači bicikala trpaju trekking i hibrid bicikle u istu kategoriju. Nekad se kategorija zove “gradski,” ili “comfort,” ili “hibrid” i još 100 različitih naziva. Viđao sam treking bicikle u praktično svim kategorijama, osim “MTB” i “drumski bicikli.” 🙂
Uporedimo jedan tipičan hibrid bicikl (slika 2), sa tipičnim treking biciklom (slika 1):
Primećujete li razlike? Generalno govoreći:
- Hibrid bicikli su najviše nalik drumskim (trkačkim) biciklima, samo sa ravnim kormanom.
Hibridi su više orijentisani ka sportskoj vožnji.
Po pravilu imaju jače (“brže”) prenose, komponente drumskih bicikala (pogon, menjači, kočnice) i dosta su lagani. - Treking bicikli su kao sportskija verzija gradskog bicikla. Negde između drumaša, MTB-a i graskog bajsa.
Treking bicikli su više orijentisani ka prevozu, i opuštenijoj vožnji.
Obično imaju nešto lakše (“sporije”) prenose, više MTB komponenti (menjači, kočnice), a često dolaze i sa prednjim amortizerom.
Postoji milion varijanti između. Poput treking bicikala sa krutom viljuškom i bez blatobrana i zadnjeg pak-tregera.
Verovatno se iz ovog razloga hibrid i treking bicikli često prodaju u istoj kategoriji. U velikoj meri se preklapaju.
U ovom vodiču za kupovinu, definisaćemo treking bicikl pomoću sledeća dva uslova:
- Ima dovoljno prostora za montiranje guma širokih 37 mm, sa sve blatobranima.
- Sa prihvatima za montiranje blatobrana i pak tregera.
Sve drugo što liči na treking, ili hibrid bicikl ćemo smatrati hibridom, sa preporukama za kupovinu u posebnom članku.
Podržite BikeGremin
da ostane online & nezavistan
Ovaj sajt je edukativan, besplatan, objekivan, i nije komercijalan
(sponzori ne vole plaćati ako spominješ i sve uočene mane proizvoda 🙂 ).
Ako mislite da je ovaj sajt dobar i koristan,
a možete izdvojiti $5 mesečno,
molim vas da podržite moj rad preko Patreon donacije:
2.2. Za koga je trekking bicikl?
Da li želite jedan bicikl i za prevoz do posla, i za vikend vožnje, bilo po asfaltu, ili kroz šumu (bez nekog ekstremnog skakanja po džombama, za više detalja videti: treba li mi MTB)?
U tom slučaju vredi razmotriti trekking bicikl. Udoban je i praktičan za grad, a sposoban za duže, strmije uspone, kao i za vožnju van asfalta.
3. Savremeni patenti – prednosti i mane
U svom kompletnom vodiču za kupovinu drumskog bicikla, odvojio sam celo drugo poglavlje za objašnjavanje savremenih patenata biciklističke industrije koji nisu uvek korisni (ni bezbedni).
U vodiču za kupovinu planinskog bicikla, deo četvrtog poglavlja posvetio sam disk kočnicama i amortizerima, objašnjavajući njihove prednosti i mane.
Kada kupujete nov bicikl, velika većina modela ima dosta noviteta o kojima sam pisao u ta dva članka. Ovde ću samo ukratko prokomentarisati par najbitnijih kada su treking bicikli u pitanju:
3.1. Disk kočnice
Disk kočnice je sve teže “izbeći” na novim biciklima – za koju god namenu da su.
Ako vozite po dubokom blatu, ili dubokom minusu, disk kočnice će raditi puno bolje od “običnih” (onih koje koriste felnu kao kočionu površinu, tipa V-brake i sl.). Ako ne – obične kočnice rade posao sasvim zadovoljavajuće.
U poređenju sa “običnim” kočnicama, glavne mane disk kočnica su:
- Veća težina.
- Komplikovanije (skuplje) održavanje i podešavanje (videti: eliminacija češanja disk kočnice).
Za više detalja, pogledajte članak “Prednosti i mane disk kočnica,” pa procenite da li su disk kočnice za vas dobar izbor.
3.2. Amortizeri
Prednji amortizeri su, poput disk kočnica, sve više neizbežni. Drumski bicikli (i “fat-bikes”) jedini odolevaju ovom trendu (barem za sada).
Kvalitetni amortizeri omogućavaju bolje prijanjanje točkova, udobniju vožnju, čak i veću brzinu na veoma neravnom terenu. Ali to ima svoju cenu:
- Kvalitetni amortizeri koštaju od 200 evra (na više).
- Dodaju dosta težine (u poređenju sa krutim ramovima i viljuškama).
- Komplikovani su (i skupi) za održavanje.
Pri tome, jeftini i loši amortizeri više smetaju, nego što pomažu, u svakom pogledu!
Ceo jedan članak na ovom sajtu je posvećen prednostima i manama suspenzije (amortizera) na biciklima.
Možete ga pročitati, pa zaključiti za sebe da li želite bicikl sa amortizerima.
3.3. Lule sa orahom
Treking bicikli niže klase nekada imaju lulu sa orahom. U posebnom članku sam detaljno objasnio zašto su lule sa orahom nebezbedne, i zbog čega je bolje koristiti moderan sistem “a-head” lula (i viljuški bez navoja).
Snimio sam i video u kojem pokazujem i objašnjavam mane lula sa orahom:
Moj savet je: izbegavajte lule sa orahom.
3.4. Ostali potencijalno problematični patenti
OK, objasnio sam par najbitnijih stvari. Da saznate o ostalim stvarima koje vam mogu olakšati, ili zakomplikovati život (u zavisnosti od vaših prioriteta i budžeta), pogledajte ove linkove:
- Kompletan vodič za kupovinu drumskog bicikla – pogledajte celo 2. poglavlje (sa svim pod-poglavljima, poput 2.1, 2.2 itd).
- Vodič za kupovinu planinskog bicikla – pogledajte celo 4. poglavlje.
4. Dodatna oprema
Pod dodatnom opremom mislim na sve dodatke, poput blatobrana, pak-tregera (prtljažnika), nogara, svetala i sl, koji čine život lakšim ako idete biciklom do posla (ili škole), ili planirate duža putovanja.
Za razliku od hibrid bicikala (u užem smislu te reči), treking bicikli se mogu opremiti svim ovim dodacima. Da vidimo koje su prednosti i mane ovih dodataka.
4.1. Blatobrani
U mom gradu, kada prođete kroz baru, u njoj često ne bude samo voda – budu i razni nusprodukti rada vozila, i raznih sisara. 🙂
Pored toga što štite odeću od natapanja (i fleka koje se ne operu uvek lako), blatobrani štite i pogonski sklop (lanac i lančanike), donji ležaj upravljača i pivote kočnica od dodatnog zalivanja vodom i prljavštinom – čime im se produžava životni vek.
Za vožnju u gradu, po mokrom asfaltu (čak i ako je kiša stala), ljudi iza vas će biti zahvalni ako vozite sa blatobranima – ako niste ubedljivo najbrži biciklista u kvartu. 🙂
Koje su mane blatobrana?
- Koštaju – kvalitetni su oko 50 evra danas.
- Dodatna težina i otpor vazduha – osetan pri brzinama preko 30 km/h.
- Jedna stvar koja se može iskriviti, češati o gumu i sl.
Kvalitetni blatobrani, poput SKS Longboard modela (Amazon affiliate link) imaju sigurnosni mehanizam koji omogućava da se sami otkače u slučaju da se nešto zaglavi između točka i blatobrana (poput grane).
Ako se bicikl koristi prvenstveno za vožnju van asfalta i sportsku vožnju, blatobrani mogu biti više smetnja, nego korist. Za vožnju po gradu, prevoz, blatobrani su fenomenalna stvar.
4.2. Pak-treger (prtljažnik)
Mana prtljažnika je što dodatno otežava bicikl. Ali ako ikada prenosite išta na biciklu, postaje veoma koristan. Ako teret nosite na leđima, u rancu na primer, biće vam manje prijatno, leđa će vam se više znojati, a i dodatna težina će vas jače pritiskati na sedlo, što isto pogoršava udobnost.
Kvalitetan pak-treger omogućava da montirate i ranac i bisage na bicikl.
Moj omiljeni model je Topeak Uni Super Tourist DX (Amazon affiliate link).
Postoji i u verziji za bicikle sa disk kočnicama.
Ja imam stariji model koji je dolazio sa oprugom – što mi je dosta praktično. Žao mi je što Topeak više ne pravi takve.
4.3. Nogara
Nekada je veoma praktično kada bicikl može sam da stoji. Bilo da ste u prostoru gde vlasnici ne žele rizikovati fleke na zidu, ili da tovarite stvari na pak-treger.
Nogara dodaje nešto težine, ali za sve sem super-lakih, brzih bicikala, ili baš agresivnu off-road vožnju, mislim da je super dodatak biciklu.
Postoji više različitih vrsta, čemu vredi posvetiti poseban članak, ali generalno su mi se odlično pokazale nogare koje se montiraju na zadnji trougao bicikla.
Ovako izgleda nogara pristojnog kvaliteta (Amazon affiliate link):
4.4. Prednja nabla sa dinamom
Prednja nabla (glavčina prednjeg točka) sa dinamom, generiše struju za svetla, bez da stvara velik otpor kotrljanju. Nemci vole praviti treking bicikle sa dinamo nablama i LED svetlima:
Glavna mana dinamo nabli je veća težina.
Ali dinamo nable imaju i puno prednosti:
- Svetla su zašrafljena na bicikl, pa je puno manja verovatnoća da će ih neko ukrasti, u odnosu na svetla na baterije koja se samo kače na korman i slično.
- Ne brinete o punjenju baterija.
- Mogu se koristiti dosta jaka svetla, bez nošenja teških baterija većeg kapaciteta (ili kratkog trajanja baterija).
Pisao sam opširno o tome zašto su svetla na biciklu neophodna. Uhvatiće vas mrak, pre ili kasnije. Nemojte bespotrebno rizikovati.
Shimano dinamo nable su dosta dobro zaptivene od ulaska vode i prljavštine, traju dugo, rade dobro, i ne prave previše otpora. Shimano dinamo nabla visoke klase (Amazon affiliate link):
4.5. Šta mi od ovoga zaista treba?
Treba li vam sva ova dodatna oprema? Zavisi.
Trudio sam se objasniti prednosti i mane, kako biste mogli sami za sebe proceniti. Po mom mišljenju, uopšteno govoreći:
- Ako ne vijate što manju težinu (i otpor kotrljanju) po svaku cenu, dinamo nable su super-praktične.
- Pak treger – jedina prava mana mu je dodatna težina. Koliko često vučete prtljag na biciklu?
- Blatobrani – za prevoz su odlična ideja. Za sportsku vožnju i off-road, ne baš toliko.
- Nogara – ako pakujete stvari na bicikl, ili ga koristite za prevoz (više nego za sport), nogara će vam olakšati život.
5. Veličina bicikla (tj. rama)
Kada kupujete bicikl, od ključnog je značaja da izaberete bicikl, odnosno ram bicikla, odgovarajuće veličine. Ako vam je ram premali, ili prevelik, neće vam biti udobno voziti se na tom biciklu, neće vam odgovarati.
Proizvođači daju tabelu raspona visina bicikliste (u cm, ili u inčima i stopama) za svaku veličinu rama. Slika govori više od reči, ovako to izgleda za Giant Fathom 29 1 – XC MTB:
Kome treba – on-line konvertor stopa i inča u santimetre (metrički sistem, ili smrt! 🙂 ).
Kako se vidi sa slike, osoba od 5’7″, sa dužinom noge od 30″ može uzeti i ram veličine S, i ram veličine M. Konkretan izbor zavisi od ličnih preferencija – neki vole malo manje ramove. Ali takav biciklista nipošto ne bi trebalo da uzme ram veličine L – takav teško da će odgovarati.
Kod nas mnogi prodavci oglašavaju bicikle navodeći dužinu cevi sedla u inčima, ili santimetrima. U članku o pravoj veličini rama objasnio sam zašto su takve mere neupotrebljive! Vodite se preporukom proizvođača – a ne brojkom u inčima ako nije navedeno za koji raspon visine vozača to odgovara. Ovde ću samo staviti sliku koja objašnjava problem:
Tako da – ako vam neko kaže: “za tebe je ram veličine 18 inča,” znajte da ta osoba možda i ne zna šta govori.
Ovakve izjave imaju smisla samo kada se odnose na konkretan model rama (bicikla). Na primer:
“Za Giant XTC ADVANCED SL 29, tebi treba dužina cevi sedla od 17 inča” (što je M veličina rama za ovaj model).
6. Treking bicikl do 500 evra
Moj prvi izbor u ovom cenovnom rangu je Trek FX 1 (link ka Trekovom sajtu).
- Cena: oko 500 evra.
- Aluminijumski ram i viljuška bez navoja (a-head). Patrona pogona je sa navojem – britanski standard.
- 3 lančanika napred i 7 pozadi daju velik raspon (od najsporije za strme uspone, do najbrže), po veoma povoljnoj ceni.
- Zadnji menjač je Shimano Altus.
- Kočnice su hidraulične Tektro V-brake – OK kvaliteta.
Dolazi i u varijanti sa zakošenom gornjom cevkom rama, radi lakšeg penjanja i silaženja sa bicikla, kada se zove “FX 1 Stagger” (link ka Trekovom sajtu):
Moje mišljenje:
Trek FX 1 dolazi bez dodatne opreme, ali ram ostavlja mogućnost montiranja blatobrana, pak tregera, pa čak i svetala uz zamenu prednje nable dinamo nablom.
Mislim da pruža dobru osnovu za nadogradnju po želji. Glavne zamerke:
- Pakne V-brake kočnica bi trebalo zameniti kvalitetnijim, sa izmenjivim ulošcima i metalnim nosačima. Poput ovih Kool Stop pakni (Amazon affiliate link).
- Zadnja nabla je sa frivilom. Teži vozači bi bolje prošli sa jačom freehub nablom i 36 žbica, umesto fabričke 32 žbice. To zraži zamenu zadnjeg točka i kasete.
Snaga zadnje nable sa freehubom, naspram freewheel-a – objašnjeno.
Sviđa mi se što, pogotovo u ovom cenovnom rangu, nisu stavljali disk kočnice, ili amortizer – jer bi bicikl učinili težim, nešto skupljim, a verovatno manje pouzdanim (ili puno skupljim, ako stave kvalitetne delove). Spolja rutirane sajle i bužiri, uz jednostavnu opremu bicikla, čine održavanje brzim, lakim i jeftinim.
Ručice menjača i menjači su niže klase, ali OK rade sa svega 7 zadnjih i 3 prednja lančanika.
Ovaj bicikl je donja granica prihvatljivog kvaliteta i povoljne cene. Mimo ovoga, ulazimo u regiju nekvalitetnih viljuški sa amortizerom (koje često više smetaju, nego što pomažu), i lošeg-do-tek-zadovoljavajućeg-kvaliteta disk kočnica. Sve do nekih oko 1.000 evra.
Tek kad stignemo do gotovo duplo višeg cenovnog ranga, dolazimo do bicikala koji mogu imati bolje performanse – uz dosta više troškove održavanja zbog skuplje i komplikovanije opreme.
FX 1 nije jedini ovakav bicikl, u ovom cenovnom rangu. Samo, obratite pažnju, mnogi proizvođači stavljaju lulu sa orahom na treking bicikle nižeg cenovnog ranga, ili previše štede na kočnicama i menjačima.
7. Treking bicikl do 1000 evra
I u ovom cenovnom rangu nisam našao bicikl sa kvalitetnim amortizerom, ali jesam bicikl koji je nešto lakši, sa dosta kvalitetnijim komponentama u odnosu na gore opisani Trek FX 1. Bicikl je Trek FX 3 Disc (link ka Trekovom sajtu). Ne, ovaj članak nije sponzorisao Trek. 🙂
- Cena: ispod 1.000 evra.
- Aluminijumski ram i karbonska viljuška (sa svim prednostima i manama karbona). Interno rutirane sajle i bužiri, na žalost – od toga se danas ne može pobeći, čim se izađe iz najnižeg cenovnog ranga bicikala.
- Pogon sa 2 lančanika, od 46 i 30 zuba – vrlo zdravorazumska kombinacija lančanika za rekreativnu vožnju.
Ramovi veličine S i M dolaze sa kurblama dužine 170 mm, dok veći bicikli dolaze sa kurblama dužine 175 mm. Lepo. 🙂 - 9 zadnjih lančanika.
- Shimano Acera (prednji) i Alivio (zadnji) menjači.
- Shimano Altus hidraulične disk kočnice. Diskovi su montirani sa 6 šrafova, nisu centerlock (centerlock naspram diskova sa 6 šrafova – video objašnjenje).
Moje mišljenje:
Ovaj bicikl ima prilično dobar kvalitet opreme, sa izuzetkom kočnica koje nisu loše, ali ne bih ih nazvao odličnim. Sjajan izbor pogona (prednjih lančanika).
9 lančanika pozadi je ni tu, ni tamo. Voleo bih da su pozadi stavili ili 8 lančanika (radi niže cene i veće robusnosti), ili 10 (za veći izbor prenosnih odnosa između krajnja dva).
Aluminijumska viljuška (umesto karbonske) i V-brake kočnice (umesto diskova) bi omogućili zadržavanje otprilike iste težine bicikla, uz dosta nižu cenu i veću robusnost ako se koristi za prevoz po gradu i parkira svugde.
Bicikl nije za vozače teže od 120 kila. Ili 100, ako nosite i prtljag, dodajete blatobrane, dobru bravu za zaključavanje bicikla, pak-treger i slično.
Ovaj bicikl lepo izgleda, ide relativno brzo, koči sasvim dobro, a omogućava da ga napakujete svim dodacima koje želite (blatobrani, pak-treger i sl.).
8. Treking bicikli sa punom opremom
Pod punom opremom mislim na dinamo nablu, svetla, blatobrane, pak treger i nogaru (prednosti i mane opisani u 4. poglavlju). Prvi kandidat je Cube Touring EXC (link ka Cube-ovom sajtu).
- Cena: oko 1.200 evra.
- Kvalitetan aluminijumski ram, sa interno rutiranim sajlama i bužirima (što ima svoje prednosti i mane).
- Jeftina i ne baš kvalitetna viljuška sa amortizerom (SR Suntour NEX HLO).
- Pogon sa 3 lančanika, uz 9 lančanika pozadi, daje širok raspon prenosnih odnosa za sve uzbrdice i nizbrdice, čak i pod teretom.
- Shimano Acera (prednji) i Alivio (zadnji) menjači.
- Shimano Altus hidraulične disk kočnice, sa centerlock diskovima.
- Kompletna dodatna oprema: blatobrani, pak-treger, lancobran, nogara, dinamo nabla i svetla.
- Jaki točkovi, sa duplozidnim felnama i po 36 žbica.
Dolazi i u varijanti sa kosom gornjom cevkom, kao Cube Touring EXC Trapeze (link ka Cube sajtu).
Moje mišljenje:
Sa izuzetkom amort-viljuške, oprema na biciklu je dosta kvalitetna. Sva ta dodatna oprema čini ga i dosta teškim – oko 17 kilograma. Ovaj bicikl je pravljen da bude udoban, a ne brz.
Hidraulične disk kočnice i interno rutirane sajle i bužiri čine ovaj bajs nešto komplikovanijim (i skupljim) za održavanje. Lično bih radije uložio novac da gore opisani Trek FX 1 opremim dinamo nablom, svetlima i boljim zadnjim točkom, nego što bih kupio ovaj bicikl. Ipak, ako tražite već sklopljen udoban bicikl sa kvalitetnom opremom, teško ćete naći nešto bolje od ovog za taj novac.
Obratite pažnju na to da paktreger koristi blatobran kao jedno od mesta za montiranje, a da ovaj model nema prihvate za montiranje klasičnih blatobrana. Dakle, ako bude potrebe za zamenom pak tregera, bićete ograničeni na Cube blatobrane i paktregere, ili improvizovati šelnama.
Za nešto manje novca, vredi razmotriti i Cube Travel (link ka Cube-ovom sajtu).
Ovaj bicikl je veoma sličan gore opisanom Touring EXC, s tim što ima laganu, krutu viljušku (pa je za oko 2 kile lakši), ali nešto lošije Tektro HD-M275 hidraulične kočnice i diskove montirane sa 6 šrafova.
9. Treking bicikl više-srednje klase
Opet Cube (očekujem barem jedan bajs za svu ovu reklamu! 🙂 ). Cube Nature EXC Allroad (link ka Cube sajtu).
- Cena: oko 1.800 evra.
- Kvalitetan aluminijumski ram, sa interno rutiranim sajlama i bužirima (što ima svoje prednosti i mane).
- Viljuška sa amortizerom pristojnog kvaliteta (SR Suntour NCX E RL Air).
- Pogon je sa 3 lančanika. U kombinaciji sa 10 lančanika pozadi, dobijate veoma širok raspon prenosnih odnosa, sa puno izbora stepena prenosa između najbržeg i najsporijeg.
- Shimano Deore (prednji) i XT (zadnji) menjači.
- Shimano Altus hidraulične disk kočnice, sa centerlock diskovima.
- Kompletna dodatna oprema, sa izuzetkom pak-tregera: blatobrani, lancobran, nogara, dinamo nabla i svetla.
- Duplozidne felne točkova, ali svega po 32 žbice.
Moje mišljenje:
Ovaj bicikl ima pristojnu amort-viljušku. Druga najvažnija stvar, kočnice, je ista kao na gore opisanom Cube Touring EXC, koji košta za oko 600 evra manje, i ima više žbica na točkovima!
Da ne grešim dušu – ovo je dobar bicikl. Odvešće vas kuda ste krenuli, dobro će menjati brzine i dobro kočiti. Nije savršen, ali u ovom cenovnom rangu (oko 2.000 evra) je najbolji, ili najmanje loš (čaša je polu-puna, ili polu-prazna 🙂 ).
Većina drugih modela (i drugih proizvođača) je lošije izbalansirana i ima manje smisla za ono čemu je treking bicikl namenjen: prevoz po gradu i vikend vožnje po asfaltu i šumskim stazama.
10. Zaključak i Polar Forester 🙂
Nadam se da ste već i sami uočili šemu: proizvođači po gotovo duplo višoj ceni, daju poboljšanja na kašičicu.
Ne treba vam najverovatnije da nećete osetiti razliku između Shimano XT, i Acera zadnjeg menjača, na biciklu koji je namenjen prevozu po asfaltu umerenoj off-road vožnji.
Za ovo nije kriv ni jedan pojedinačan proizvođač. Tržište i marketing diktiraju uslove. Kad daju puno para za bicikl, ljudi vole i žele da vide natpise visoke klase na menjačima i šifterima. Ko još broji žbice, gleda nable, i kočnice (“samo da su hidraulične disk kočnice” je ono što prosečan kupac konta)?! Da ne spominjem “radost” zamene creva i bužira na ramovima sa internim rutiranjem istih…
Moj treking bicikl, kojim idem na posao, vučem stvari i sitnu decu, je najviše nalik Cube FX 1 biciklu. Samo sa kvalitetnim delovima – koje sam tokom godina ugrađivao (počev od kvalitetnih kočnica, nabli i žbica). Robustan je i dobro ide. Takav bicikl sklopljen od novih delova, po današnjim cenama, bi izašao oko 1.500 evra. Ružno izgleda, ali odlično ide i jeftin je za održavanje: frikcione ručice menjača, kaseta sa 7 brzina itd. – tu nema šta da se pokvari, a rezervni delovi su jeftini.
Naravno, ja sam sve sklapao od polovnih delova, ali čak i da nisam, tokom prethodnih desetak godina mi je takav bicikl puno uštedeo, upravo zato što je veoma jeftin za održavanje. I u smislu vremena, i novca. Naravno, danas niko normalan ne bi dao tolike novce za bicikl koji izgleda ovako:
Zato to niko ni ne sklapa, pa moramo birati od onoga što se nudi, ili sami sebi sklapati, iz delova (što izađe skuplje – kad posebno kupujete svaki deo).
Da ne zaboravim, ono što mnogi pitaju ovih dana: “kakav je Polar Forester?” 🙂
Ako nemate novaca za bolji, radiće. Izbor dobrih treking bicikala u Srbiji je očajan, a plate su takve kakve jesu. Koliko vidim, situacija nije puno bolja ni u komšiluku, pogotovo ove godine, u vreme pisanja ovog članka.
Poslednji put ažurirano:
Prvi put objavljeno:
Za sve komentare, pitanja (ili dodatke i ispravke), koristite BikeGremlin forum:
www.bikegremlin.net
Postojeći komentari (pitanja i odgovori) postavljeni ispod ovog članka, premešteni su u ovu temu BikeGremlin foruma:
https://www.bikegremlin.net/threads/vodic-za-kupovinu-treking-bicikla-komentari-clanka.110/
Upozorenje: Dugacak tekst 🙂
Evo ovako, poceo sam proces nabavke bicikla za trekking, 168cm/72kg,pri tome na bicikl nisam seo mozda i vise od 10god 🙂 Iscitao sam gomilu tekstova i pogledao dosta na YT….
Treba mi bicikl sa kojim mogu da odem do “juga Grcke i nazad” da je izdrzljivo i bezbedno.
Znaci 2000km, pa u garazu do sledece sezone, naredne sezone par treninga —>put—>garaza
Znaci godisnje 2500km.
Neke osnove:
-Celicni ram
-Kruta vila
-Pozadi pak tregeri(Da nosim do 15kg)
-Jaka nogara(vidjao sam da ljudima pukne zbog velikog tereta)
-Dinama za rasvetu
-Grip rucica menjaca(Ranije mi je prijalo)
-V kocnice
-Tocak, pozeljno da to bude nesto jace jer pitaj Boga kakvim cu putem proci, ti stari putevi znaju da budu u ocajnom stanju.
-Pozeljno da cev izmedju sedista i kormana ima blagi pad kao kod mtb, a ne kao kod drumasa da bude.
-Korman da bude kao kod mtb, ne mogu da budem previse pognut napred(lomio sam kicmu)
Do 500e, stim da mi je glupo da dam 500e za nov bajk i da pola moram da menjam. Znaci moze i stariji, moze samo ram pa da se budzi kvalitetnijom opremom postepeno….
Mogu godisnje da izdvojim par stotina evra za bajs(Al nisam neki zaludjenik da bih jurio visu klasu)
***Ono sto me buni:Video sam dosta prepravki MTB-a za svrhu trekking bajsa za duze relacije(Recimo: specialized crosstrail).
Tu se uglavnom umesto tocka 26 ili 27.5 ubudzi 28 i to kao naglasavaju da mora veci tocak :)))
Ne znam kako ce da ide toliki tocak na moju visinu…vozio sam ranije 26
Izbusi se ram na nekoliko mesta u svrhu dodavanja pak tregera, drzaca za flasice i slicno
-Jel moze neki video o prepravci rama, sta i gde sme da se busi?Sta sme da se vari?
-Video sam dosta uradi sam pak tregera, gde su ljudi sami to varili kako njima odgovara…
Uz to, skoro svi imaju disk kocnice i prednji amortizer…pa opet ljudi preporucuju specialized, trek, scott a vecinom je to aluminijum….
—>Koliko shvatam nema onog “idi i kupi to i to”, vec je od osobe do osobe, pa sad ono osnovno u kom smeru naci celicne ramove sa krutom vilom??? :)))
Divlja pijaca vd40 i lagano u odvrtanje patrone :)))
Istorija:
Kao klinac sam vozio BMX po kamenju, pruzi, blatu, planini, spustao se niz stepenice i slicno.
Samo da je sto vece opterecenje. Kao tinejdzer sve isto samo sa Deltinim MTB, sa prednjim amortizerom, 3×7, shimano, 250-300e je placen….
Ceo zivot sam vozio pogresno bicikl 🙂 Posto sam nesto nizi, a vozio sam uvek po nestabilnim terenima, onda je sediste uvek postavljeno tako da mogu nogama da dohvatim zemlju.
Uvek su bile nesto sire i deblje gume(nikad u zivotu nisam izbusio gumu, a nema sta nisam radio)
Nisam vozio nikad do mora, pa ajd i to da probam 🙂
Upalili me ljudi :)))
Hvala na paznji, pozdrav
Ćao Lazare,
Dobra žbica, jedna, tanjena na sredini, sa krajevima od 2 mm (još bolje su one sa 2,3 mm na laktu) je oko 1 evro. Treba ih 72, uz krštene niple (oko 15 centi komad). Felne mogu i naše Krypton – jake su.
Vredi naći polovan bajs tako da ram odgovara, nabaciti frikcione ručice menjača (polovne, metalne, Shimano).
Staviti krštene V-brake kočnice sa dobrim paknama.
Za pak treger – meni se Topeak pokazao odlično, iako nije jeftin (oko 50 evra za pak-treger).
Od gotovih, sklopljenih rešenja, pogotovo za taj budžet, mislim da treba bežati. A i od većine novijih, barem po meni, jer idu sa dosta skupe i komplikovane opreme koja više smeta, nego što pomaže za takvu namenu (barem po mom mišljenju i iskustvu).
Za visinu od 168 cm vredi gledati ramove za točkove od 26″. Pogotovo ako se planiraju iole šire gume i blatobrani.
Nadam se da sam bar malo pomogao.
Relja
Visok sam 175cm,visina međunožja je 75cm.Koja veličina rama touring bicikla bi mi odgovarala,a da se sedi malo više uspravno.
Hvala unapted.
Martin
Ćao Martine,
U 5. poglavlju ovog članka sam objasnio da izbor veličine zavisi od konkretnog modela (Veličina bicikla tj. rama). Kao što sam napisao u tom poglavlju, da parafraziram:
“Ako vam neko kaže: “za tebe je ram veličine X inča,” znajte da ta osoba možda i ne zna šta govori.”
Na to mogu dodati samo da, ako je granica preporuke proizvođača negde oko 175 cm za dve različite veličine rama (tipa “S za 165 do 175” i “M za 175 do 185”), ako se želi uspravniji položaj sedenja, ima smisla uzeti veći ram, pa montirati lulu podesivog ugla (ili veoma kratkog vrata).
Lule sa podesivim uglom, kada se podignu ka gore, postave korman da stoji više, a i bliže biciklisti (gledano po horizontalnom rastojanu u odnosu na biciklistu). Time se može kompenzovati za to što je na većem ramu korman i nešto dalje, iako stoji više (jer, što je korman dalje, to se više naginjemo ka napred da ga dohvatimo). Slično se može uraditi i sa ramom koji nije “za pola broja veći,” s tim što će na takvom ramu, u odnosu na veći ram, korman stajati dodatno bliže biciklisti, ali biti nešto niži (jer manji ramovi obično imaju i niži vrh cevi upravljača na ramu).
Kod ahead kormana, u zavisnosti od toga da li je i koliko skraćen vrat viljuške, visina kormana se može podešavati i pomeranjem lule vertikalno, duž vrata viljuške. U posebnom članku objasnio sam detalje vezane za podešavanje ugla i visine kormana.
Upravo sam zato i pitao.
U dosta tabela je 175 cm granična vrednost (gornja vrednost za M (53-54cm) veličinu i donja,odnosno početna vrednost za L (55-57cm) veličinu).
Dali po ovome znači da bi mi možda odgovarale obe veličine,ili bi trebao 175 cm gledati kao krajnju,ili kao početnu granicu?
Hvala
To sam pokušao objasniti u prethodnom odgovoru, najbolje što sam mogao. U suštini da, mogu odgovarati obe veličine – konkretan izbor zavisi od ličnih preferencija (neko voli veće, neko malo manje ramove) i onoga što se želi postići.
Ako je sve ostalo proporcionalno, ili barem isto (prvenstveno mislim na dužinu vrata viljuške koji štrči iz rama, ako je ahead sistem u pitanju), uz korištenje podesive lule (ili korištenjem lule veoma kratkog vrata), sa većim ramom dobiće se korman koji stoji više, a ipak relativno blizu biciklisti, tj. nešto uspravniji položaj sedenja.
Opet, uz manji ram, korman će biti u startu bliže, pa ako vrat viljuške dozvoljava podizanje kormana na željenu visinu, neće se morati koristiti lula sa (previše) kratkim vratom (kao što bi bio slučaj sa većim ramom). Prekratak i predugačak vrat viljuške utiču na upravljanje, ne nešto drastično ako ne pričamo o ekstremima, ali i to je stvar ličnih preferencija.
To su sve dosta individualne stvari da bih mirne savesti mogao reći: treba uzeti manji, ili veći ram. Takođe, kada je preporučena veličina rama na granici, često je moguće udesiti udoban položaj i na većem i na manjem ramu, tako da se ne može puno ni pogrešiti. Lično za treking (ravne, tj. ne-drumske kormane generalno) preferiram za “pola broja” veće ramove, ali ne smeta mi ni kada je ram manji (i na takvima sam se sit navozao bez problema, osim malo agresivnijeg položaja sedenja).
Ovo me je interesovalo,jer bih po prvi put kupio bicikl preko neta.
Hvala puno.
Veliki pozdrav i puno sreće u daljen radu.
Kvalitetan članak, nema šta. Ja sam blogger i pišem kompetitivne članke na engleskom, i lepo je videti ovako dobar tekst i review koji je u granici sa nekim boljim člancima na engleskom. Nisam sve isčitao, ali polako ću.
Što se tiče bicikala, treba da kupim svoj prvi bicikl, i vidim jedino ovaj Polar Forester kao najprihvatljiviji što se tiče kvaliteta i cene (da nije nešto preskupo). Jedino ću morati ovu pro verziju da kupim, jer mi deluje bolja. Moraću još da pogledam, tek sam počeo da čitam o biciklima. Nikad nisam imao ništa kvalitetno pa ne znam šta ću, a ne bih da sklapam sam jer nemam vremena.
Šta vi mislite, da li je ova Pro verzija malo bolja?
Evo obična verzija: https://planetbike.rs/bicikl-polar-forester-comp-black-blue.html
Evo pro: https://fanatic.rs/bicikl-polar-forester-pro-xxl-black-blue.html
Samo što je Pro XXL pa ne znam hoće li odgovarati… Proverio sam nekoliko onlajn prodavnica u Guglu, i tek treba malo više da pretražim region i ostale radnje.
Ćao Aleksandre,
Pro verzija ima sve kvalitetnije komponente.
Meni se ne dopada što je sa disk kočnicama, ali to nam danas ne gine, hteli – ne hteli. Imaju prednosti, imaju i mana (prednosti i mane disk kočnica).
Za veličinu sam objasnio što znam u 5. u poglavlju ovog članka. Uglavnom (ako se ne nađe konkretna preporuka proizvođača), XXL veličine bicikala (tj. ramova) su obično za ljude oko 2 metra visine.
Relja