💡 Sviđa vam se BikeGremlin? Podržite nas preko Patreon-a
Pretraga...

Zadnji menjač bicikla

Ovaj članak objašnjava važne pojmove vezano za zadnji menjač bicikla. Počev od toga koji su mu delovi i kako radi, pa do bitnih karakteristika poput kapaciteta, tipa montiranja itd.


1. Kako radi zadnji menjač bicikla?

Zadni menjači (često zvani “RD” od engleskog “rear derailleur”) koriste se kod bicikala sa spoljnim menjačem i sa više zupčanika na zadnjoj nabli. Princip rada zadnjeg menjača je krajnje jednostavan. Pomera lanac u stranu dok god on ne preskoči sa jednog na susedni zupčanik. Gruba sila.

Ovim kretanjem menjača se upravlja preko ručica menjača koje se obično nalaze kormanu (ili drugde na dohvat ruke). Ručice menjača povlače sajlu menjača, koja je pričvršćena na sam menjač i upravlja njegovim kretanjem.

Sastoji se iz metalnog kaveza, koji ima oprugu. Opruga pomera menjač na jednu stranu kada se sajla menjača popušta, dok ga sajla povlači na suprotnu stranu. Takođe ima i točkiće na posebnom zglobnom kavezu koji služe da pokupe višak lanca kada se prebacuje na zupčanike različite veličine, kako ne bi landarao i spao.


2. Kačenje zadnjeg menjača za ram bicikla

Postoje tri standarda kačenja zadnjeg menjača:

  1. Na kuku (imaju na sebi ugrađenu kuku).
  2. Standardno kačenje (kuka mora biti ugrađena na ramu).
  3. Direktno kačenje (moderna verzija standardnog kačenja – u suštini)

Koji od ova tri tipa kačenja se bira, najviše zavisi od samog rama bicikla, kome se menjač prilagođava:


2.1. Zadnji menjači sa kukom

Ovi menjači imaju ugrađenu kuku i traže drop (prihvat zadnjeg točka) bez kuke da bi se mogli montirati.

U praksi, mogu se montirati i na mnoge ramove sa ugrađenom kukom (prihvatom) za standardno kačenje, ako kuka na ramu ne udara o sam menjač i ne smeta pri montiranju i radu menjača.

Način montiranja ovog tipa menjača prikazan je na slikama ispod:


2.2. Zadnji menjači sa standardnim montiranjem

Ovi menjači šrafe se direktno u nosač na ramu – ali nemojte ih mešati sa tipom menjača sa direktnim montiranjem.


2.3. Zadnji menjači sa direktnim montiranjem

2012. godine, Shimano je rešio da zadnji menjač pomeri malo više ka nazad. 🙂 Tako je rođen menjač sa “direktnim montiranjem.” Zašto?

  • Ovo pomeranje ka nazad omogućilo je da se zadnji točak lakše stavlja i skida (ne mora se menjač povlačiti ka nazad da se skloni).
  • Takođe, menjač sada može stajati bliže ka ramu, tj. ne štrči više toliko ka spolja, pa je zaštićen od udaraca. Stoga je Shimano nove menjače ovog tipa krstio “Shadow” (eng. “senka”) – svaka čast njihovom marketinškom odeljenju.

Ovi menjači traže posebnu vrstu kuke na ramu – tj. kuku za direktno montiranje.

Međutim, ovi menjači se mogu montirati i na prihvat za standardno kačenje, ako se koristi “b-link:”

Ova skica sa Shimano sajta to lepo objašnjava:

Rekapitulacija:

  • Menjači sa standardnim montiranjem ne mogu se staviti na ram sa kukom za direktno montiranje.
  • Ali, menjači sa direktnim montiranjem, mogu se staviti, uz pomoć b-linka, na ram sa kukom za standardno montiranje.
  • Menjači sa direktnim montiranjem se direktno montiraju na kuku za direktno montiranje 🙂 – tj. bez b-linka.


3. Standardan i “rapid rise” zadnji menjač

Većina menjača radi tako što ih opruga tera ka napolje. Kako se sajla otpušta, tako menjač ide ka spolja, ka manjim zupčanicima. Kako se sajla zateže, tako ide u kontra smeru, ka točku i većim zupčanicima. Ovaj način rada naziva se na engleskom “high-normal” , ili “top-normal” .

Shimano Rapid Rise“, ili “low-normal” radi na obrnut način – opruga ga pomera ka točku, dok se zatezanjem sajle pomera ka manjim zupčanicima. Iste ručice menjača se mogu koristiti za oba standarda. Ako ručica menjača ima ugrađen indikator stepena prenosa, a stavi se npr. rapid rise umesto standardnog menjača (ili se za rapid rise ručice montira standardan menjač), indikator će pokazivati “naopačke” brzine, ali će menjanje brzina funkcionisati ispravno.


4. Kapacitet menjača – dužina kaveza

Kapacitet menjača je podatak o rasponu u broju zuba između prednjih i zadnjih zupčanika koje menjač može da kompenzuje.  Kada se napred stavi na najveći i pozadi na najveći, lanac mora biti dovoljno dugačak da to obuhvati. Nakon toga, kombinacija malog lančanika napred i najmanjeg zupčanika pozadi, dovešće do velikog “viška” u dužini lanca, koju zadnji menjač mora da “pokupi”, držeći lanac zategnutim. Obe ove kombinacije dovode do veoma ukošenog lanca i nikako nisu preporučive.

Zbog toga se podatak proizvođača o kapacitetu menjača može uzeti s rezervom, ukoliko je u pitanju iskusan pažljiv vozač, koji neće koristiti ekstremne kombinacije.

Generalno menjači dolaze u tri veličine: kratki, srednji i dugi kavez. Kapacitet je srazmeran dužini kaveza. Za MTB kasete sa velikim rasponom između najmanjeg i najvećeg zupčanika i sa tri lančanika napred, poželjno je imati menjač sa dugačkim kavezom. Tipična drumska kaseta sa relativno malim rasponom i dva lančanika napred tražiće menjač sa kratkim kavezom.

Shimanove oznake su obično SS (kratki kavez), GS (srednji) SGS (dugački).

Primer: ako na biciklu postoji pogon 28-38-48 i stavljena je kaseta sa rasponom u broju zuba 11-32, tada je potreban kapacitet zadnjeg menjača:

(48-28) + (32-11) = 20 + 21 = 41
što traži dugačak kavez zadnjeg menjača, kapaciteta preko 40 zuba.

Za tipičan drumski prenos, kapacitet bi bio:
(53-39) + (25-11) = 14 + 14 = 28
menjač kratkog kaveza kapaciteta ispod 30 zuba je dovoljan.

Kod 1x sistema, računa se samo razlika u broju zuba između najvećeg i najmanjeg zadnjeg lančanika (pošto je napred samo jedan lančanik, naravno).

Videti ovde za: Šta ako kapacitet menjača nije dovoljno velik?


5. Maksimalan broj zuba

Pored kapaciteta menjača, važan podatak je i najveći broj zuba zadnjeg zupčanika koje menjač može da obuhvati. Za menjače kratkog kaveza na drumskim biciklima, granica je obično 25, ili 28 zuba, dok MTB menjači dugačkog kaveza mogu da prihvate i kasete sa 32, 34, ili više zuba. Maksimalan broj zuba nije uslovljen dužinom kaveza, ali su menjači dužeg kaveza po pravilu sa nešto većim max. brojem zuba.


6. Broj brzina, kompatibilnost

Serija članaka koji detaljno objašnjavaju šta se sa čim može kombinovati: Kompatibilnost

MTB zadnji menjači sa 6 do 9 brzina su isti, identični. Isto važi i za drumske sa 6 do 10 brzina. Takođe su međusobno identični, zamenjivi (drumski sa MTB). Minimalne razlike u širini točkića su zanemarive. Zato mogu raditi sa šifterima od 6 do 9 brzina, bili drumski, ili MTB, kao i sa drumskim šifterima za 10 brzina. Isti je stepen kretanja kaveza menjača za istu dužinu povlačenja kabla menjača, tako da ručica menjača određuje koliko “brzina” ima i koliko će se menjač kretati.

MTB menjači za 10 i 11 brzina, kao i drumski menjači za 11 brzina su svi posebni, drugačiji je stepen povlačenja sajle, ugao paralelograma. Ima izuzetaka od ovih pravila, pa ako se planira neko kombinovanje, najbolje je prvo pogledati: članak o kompatibilnosti zadnjih menjača bicikla.

Treba obratiti pažnju i na kompatibilnost sa ručicama zadnjeg menjača (šifterima). Ručica menjača (kod indeksiranih ručica) određuje koliko se sajle povlači za svaki klik mehanizma. Standardi su različiti kod Campagnola, SRAM-a i Shimana. Zato SRAM zadnji menjač neće raditi ispravno sa indeksnom Shimano ručicom menjača. Kod frikcionih ručica menjača, odnosno šiftera (onih koje nemaju kliktanje za svaku brzinu) ovakvih problema nema.

Pri tome, osim SRAM-a i Campagnola, ostali proizvođači su uglavnom kompatibilni sa Shimano standardom.


Poslednji put ažurirano:


Prvi put objavljeno:



Postojeći komentari (pitanja i odgovori) postavljeni ispod ovog članka, premešteni su u ovu temu BikeGremlin foruma:
https://www.bikegremlin.net/threads/zadnji-menjac-bicikla-komentari-clanka.173/


Pitanja/komentari čitalaca i odgovori – ispod:

21 misao o “Zadnji menjač bicikla”

  1. Pozdrav, imam jedno pitanje. Razmisljao sam o zameni tockica na zadnjem menjacu RX-100 (8 speed) sa nekim kvalitetnijim tockicima (keramickim ili sa lagerom), medjutim tockici ovog menjaca imaju 10 zuba, a kvalitetnije tockice mogu naci samo u varijanti sa 11 ili vise zuba. Da li bih mogao zameniti ove tockice koji su 10t sa tockicima 11t, a da to radi ok ? Kontam da bi i tenzija lanca u tom delu zadnjeg menjaca bila manja za nekih 10%, kako pokazuje racunica… Zahvaljujem unapred na odgovoru i sve pohvale za sajt !

    • Ako je ležaj istih dimenzija da pasuje na menjač, trebalo bi da radi bez problema.

      Nisam baš shvatio po kojoj računici i kako se smanjuje tenzija lanca u tom delu, u odnosu na šta? Svakako će ležaj sa dobrim lagerom praviti manje otpora, što će značiti nešto manje mehaničke gubitke (mereno u desetinama procenta).

  2. Negde naleteh na taj podatak, ali nisam siguran u verodosnojnost. Ovo je izgleda znacajnija informacija :

    ”The reason Shimano went from an even number of teeth to an odd number of teeth was to even the wear of the pulley teeth. On an even tooth number, a particular tooth will always mesh with an outer or inner plate. An odd number of pulley teeth will alternate between inner and outer plates.”

    • Shvatam, u smislu ravnomernosti habanja. Pošto ne nosi snagu i neko opterećenje, u ovom slučaju je to nebitno. Ono što može biti dobro i značajnije je ako su točkić povećali za jedan zub – bilo da je paran, ili neparan broj zuba konačni rezultat.

      Inače, to koliko često isti zub nailazi na istu kariku zavisi i od broja zuba, kao i od broja karika lanca. Ovde je objašnjeno, sa tim sam se davno igrao, za motocikle:

      http://www.gearingcommander.com/
      “same tooth same link”

  3. Pozdrav,
    i sve pohvale na ovom sajtu, koji je jedan od boljih općenito na internetskim bespućima.
    Ako može jedno pitanje: imam cestovni bicikl sa ugrađenom kukom mjenjača (fiksno) na ramu.
    Da li je preporučeno ispravljati je, pošto je malo kriva i brzine se ne mjenjaju kako bi trebalo?
    Iskrivljena je malo prema unutra (prema kolu) i radi se o aluminiju. Na tom mjestu nema nikakvih napuknuća za sada ali strah me je ako pokušam ispravljati da ne pukne.
    Hvala na odgovoru.
    Marko

  4. Pozdrav,

    Da, obično se iskrive ka unutra, prema biciklu, usled udara menjača (prilikom pada najčešće).

    Može se ispraviti ako se ima alat za to – bilo “fabrički”, ili improvizovani, video:

    https://www.youtube.com/watch?v=sWdO4dnu18g

    Pri ispravljanju pokušati da se ne pretera. Bolje je ispraviti do 90%, nego preterati, pa vraćati – tada je veći rizik da pukne. Aluminijum, ako nije jako iskrivljen, bi trebalo da podnese barem jednom da se vrati.

    Pomaže ako se ima osećaj pri tome, jer ne može alat da se pomeri samo do felne, već mora otići za par stepeni preko toga, zbog elastične deformacije metala. Opet, treba paziti da se ne pretera. Uz to, pošto je aluminijum u pitanju, bolje je iz 2 pokušaja dovesti u pravi položaj, nego iz deset puta raditi mikro-štelovanje.

    Ne znam koliko sam dobro objasnio. 🙂

    • Postoji alat koji omogućava da se ispravi zadovoljavajuće precizno. Evo kako ga čovek pravi u kućnoj radinosti:
      https://www.youtube.com/watch?v=sWdO4dnu18g

      Sa takvim alatom, može se dobiti dobar rezultat.
      Sistemi sa 8 i manje lančanika pozadi su generalno manje osetljivi na krivo postavljen menjač, dok kod 10 i više brzina, i manji, okom jedva primetan ugao, dovodi do problema, često.

      Aluminijumski nosač menjača može da napukne prilikom ispravljanja. Posle ispravljanja treba dobro proveriti ima li oštećenja (često naprsline budu jedva vidljive, poput vlasi kose).
      Ako se to dogodi, onda je mučenje naći odgovarajuću kuku, ili izvijati nekog da napravi novu po meri.

  5. Pozdrav Relja.
    Na gravel biciklu imam sram rival zadnji menjač i kasetu sram xg 1150 , 10-42t namontiranu na točak sram roam 40. Nedavno sam nabavio potpuno isti točak i kasetu sa namerom da ga koristim za trenažer i drugi set guma.Kada namontiram ovaj novi točak i kasetu, menjač mi je potpuno raštelovan. Ovu istu kombinaciju sam kupio baš iz razloga da ne moram ništa da petljam oko menjača,već samo po potrebi da zamenim točak.
    Kako je moguće da potpuno isti točak i kaseta zahtevaju različita podešavanja menjača?
    Unapred hvala na odgovoru!

    • Kad god se isti točak vadi i stavlja nazad u ram (krpljenje gume na primer), dobro je proveriti treba li štelovati menjač (i podesiti šrafove za ograničavanje hoda).
      Kod patenta sa šupljom osovinom koja se šrafi u ram (“thru axle” na engleskom), pomeranja budu gotovo uvek minimalna, ili nemerljiva, ali čak i tada nisu skroz nemoguća.
      Quick release patent, ako se točak ne stavlja pažljivo (vertikalni dropovi, bicikl se spusti na svoje točkove i namesti da dobro legne pre zabravljivanja quick-release ručice), može dovesti do nešto većeg odstupanja u odnosu na prethodni položaj.
      Na kraju – dva točka, način na koji kaseta leži na nabli, ne moraju biti 100% identični. Dovoljno je da na jednom kaseta u odnosu na kraj nable bude za 0,1 mm smaknuta (nekad čak i za 0,05 mm) – pa da se javi problem sa radom menjača.

  6. Hvala na odgovoru!
    U pitanju je thru axle. Pretpostavio sam da zahteva neka fina podešavanja. Juče sam ustanovio da je ipak veći problem sa kvalitatom kasete. Velika šajbna je u tako lošem stanju da samo prabaci bukvalno (skoro nov) lanac između kasete i žbica. E sad, u celoj toj operaciji uspeo sam sa raštelujem menjač ☹️.
    Gledao sam onaj tvoj video i podesio sam relativno lako h i l, kao i tenziju. Ono što nisam uspeo da rešim je da mi menjač na najmanjoj šajbni (10) na jedan klik šamaraljke škljocne u prazno jer više nema viših brzina. Umesto toga on vrati menjač i lanac na susednu šajbnu niže brzine, a na klasičan dupli klik vrati dve brzine niže.
    Gde grešim?
    U pitanju je 1×11, sram rival menjač, skoro nova kaseta i sve je savršeno funkcionisalo pre ovog eksperimenta.
    Pozdrav

    • Nisam siguran da sam dobro razumeo šta se i kako dešava – tako da će možda biti potrebne ispravke.
      Ako lanac pada između kasete i žbica, onda graničnici menjača nisu podešeni kako treba. Ili je kuka menjača veoma iskrivljena. Barem mi sada ne pada treća mogućnost na pamet.

      Za ovo prebacivanje sa najmanjeg lančanika na susedni, sa samo jednim klikom (tj. kraćim povlačenjem ručice, kada se inače prebacuje na manji lančanik), nisam 100% siguran, ali mislim da je tako dizajnirano. Koliko znam i ručica prednjeg menjača tako radi – kad je na najmanjem lančaniku.
      Način za proveru je da se otkači sajla menjača, drži rukom zategnuta, pa isklikće – od najzategnutije sajle, do najopuštenije. Da li kad stigne na najopuštenije, pri prvom narednom kliku povuče sajlu nazad? A nakon toga, pri jednom kliku da je popusti ponovo, dok pri “duplom kliku” (dužem povlačenju ručice) uvek zateže sajlu?

  7. Imam problem sa zadnjim menjacem. U pitanju je stari shimano 105, sa 6 zubcanika, frikcioni, i skoro uvek, na jakim usponima kad je optrecenje veliko, on sklizne sa najveceg, na sledeci manji,bukvalno moram jednom rukom da drzim i vucem kvacicu menjeca i da mu fizicki ne dozvoljavam da spadne na manji zupcanik. To se ne desava na ostalim zupcanicima , i uvek pri velikom usponu, po laksem,kad prebacim na najveci, radi normlano. Sto li se to deseva?

    • Da li sajla menjača prolazi sa donje strane rama, a da nema ležište (vođicu)?
      Ako je to slučaj, dešava se da usled uvijanja rama, sajla biva pomerena, efektivno kao da se rukom malo po malo povlači.
      Možda ta sila pomeri malo ručicu menjača, ako je sam menjač udario u graničnik hoda, pa nakon toga dolazi do promene brzine.

      Druga stvar, da li je ručica menjača dovoljno čvrsto fiksirana, da se ne pomera lako usled zategnutosti sajle?
      Ovo se može utvrditi i crtanjem flomasterom (tako da se lako obriše s malo vode, ili alkohola). Crtica preko poluge menjača i osnove, kada je ručica u krajnjem položaju. Lako će se videti ako se ručica malo pomerila (zarotirala).

      Da li je šraf za ograničavanje hoda menjača ka unutra previše zavrnut, pa da ne dozvoljava da lanac lepo nalegne, nego je menjač uvek tu u položaju “tek-što-nije-prebacio-na-manji.” Posle, kada pod silom pedalanja počne i ram malo da se uvija, možda to bude taman ta poslednja kap da dođe do promene brzine. Menjač ne sme ići toliko blizu ka točku da prebaci lanac između kasete i žbica, ali mora imati dovoljno hoda da lanac lepo nalegne i na najveći zadnji lančanik.

      Vredi proveriti i liniju lanca. Ako je pogon previše ka spolja, u odnosu na kasetu, možda je lanac toliko ukošen na najvećem zadnjem lančaniku da to doprinosi spadanju.

      Naravno, često se desi da više stvari prave problem u isto vreme – tj. ni jedna od gore navedenih stavki ne isključuje ostale.

  8. Znao sam da ne moze biti jednostavno 🙂 . Hvala na odgovoru, uzivanje je citati i pratiti te, samo napred!

  9. Ja imam menjac Shimano SIS tacna oznaka RD-TY20A SH (isti kao na slici u tekstu za primer menjaca sa kukom) i ima kapacitet 34 zuba. Da li je to onda srednji ili dugi kavez?

    • Ćao Marko,

      S obzirom na klasu i generaciju tog dela, najverovatnije da je “zvanično” srednji (GS). Verovatno ima negde utisnutu oznaku:
      SS – kratki
      GS – srednji
      SGS – dugi

      Mada savremeni menjači kratkog kaveza (SS) imaju kapacitet i preko 34 zuba. Zavisi i od modela i serije.
      Na primer Sora RD-R3000-SS (kratki kavez, SS) ima kapacitet od 37 zuba za kratki, a model RD-R3000-GS (srednji kavez, GS) ima kapacitet od 43 zuba. Dok aktuelna 105 serija menjača ima manje kapacitete za kratki i srednji kavez.

      Relja

  10. Zdravo Relja!

    Nedavno sam postavio pitanje na drugom članku povodom straha koji sam imao zbog broja žbica na kaparisanom gravel-touring biciklu na kojem je trebalo da se vratim u Srbiju.

    Dobre vesti su da sam uspeo da napravim potrebne izmene pre puta, na točak sa 32 žbice, i da sam se bezbedno vratio 🙂 A tebi hvala na savetu i pažljivo izabranim rečima.

    Bilo kako bilo – bicikl kida, ali jedina opcija koju sam u momentu imao jeste 1×11 sistem – Sram Rival 1 Type 3.0 Long Cage menjač (Exact Actuation) uparen sa Sunrace CSMS8 11-46 kasetom.

    Iako je menjač deklarisan na 42, bez problema hvata 46.

    Limiti su postavljeni i za H i za L kako treba, kao i B-šraf i u principu je sve ok, ali kada je lanac na četvrtom zupčaniku, češe o zid petog. Samo četvrtina okreta na burencetu u bilo koju stranu napravi još veći problem, gde više ništa ne radi kako treba. To je jedina tačka u kojoj uspeva da prebaci na svaki zupčanik (bez trenutka oklevanja ili spadanja) – ali eto, baš taj jedan zupčanik, i to onaj koji mi najviše koristi pravi najveći problem.

    Ne znam da li je do kasete, spejsera između zupčanika, nekompatibilnosti ili slično.

    Nisam siguran šta da radim, osim eventualno da kupim originalnu 11-42 kasetu.

    • Ćao Milovane,

      Kada se desi problem da se menjač ne može naštelovati da lepo radi na svim delovima kasete, ono na šta generalno posumnjam:
      1) Kompatibilnost ručice menjača (odnosno šiftera) i samog menjača – u ovom slučaju pretpostavljam da to nije slučaj.
      2) Kaseta i ručica menjača nisu za isti broj brzina – opet, računam da u ovom slučaju nije do toga.
      3) Kriva kuka menjača – to bi moglo biti. Ima alat za kontrolu i ispravljanje kuke menjača. Sistemi sa 9 i više lančanika pozadi su posebno osetljivi na ovu nesavršenost.
      4) Konačno, linija lanca – moguće je da je lanac veoma ukošen na putu od prednjeg do zadnjih lančanika, a da je razlika u prečniku ta dva susedna lančanika velika, pa da zato češe. Doduše, na koji god da se misli pod “četvrti” i “peti” (bilo da je četvrti najmanji, ili četvrti najveći), to je pri sredini kasete sa 11 brzina, tako da ne verujem da je do toga. A to se i lako proveri – samo treba pogledati kako lanac stoji kad je na “problematičnom” zadnjem lančaniku. Kad se pogleda bicikl sa zadnje strane, duž svoje uzdužne ose, može se golim okom primetiti ako lanac ide dosta ukoso. Ako je prednji lančanik previše ka unutra (ka biciklu), moguće je da vuče lanac ka narednom, većem lančaniku.

      To su prve stvari koje mi padaju na pamet.

      Relja

Komentari su zatvoreni.


Molim Vas da koristite BikeGremlin.net forum za sva pitanja i komentare.

Ako ste primetili neku grešku u članku, ili informacije koje nedostaju - molim Vas da mi na to skrenete pažnju komentarom na BikeGremlin forumu, ili slanjem poruke preko kontakt forme na forumu.
Na forumu možete pisati anonimno (stavite bilo koje ime/nadimak pri registraciji), ali mislim da je dobro da sve dopune i ispravke članaka budu javno dokumentovane (čak i ako njihov autor izabere da ostane anoniman).

Sadržaj