KRENITE odavde

Zakon o saobraćaju za bicikliste u Srbiji

Objašnjenje zakonskih odredbi i saobraćajnih propisa vezanih za vožnju bicikla u Srbiji. Odgovori na često postavljanja pitanja i dileme, kao i pomoć onima koji nisu upoznati sa propisima.

Za sve komentare, pitanja (ili dodatke i ispravke), koristite BikeGremlin forum:
www.bikegremlin.net

Sadržaj:

TL/DR

  1. Uvod
  2. Termini koje je važno zapamtiti
  3. Kaciga, svetla i bezbednosna oprema na biciklu
  4. Ograničenja brzine
  5. Položaj u traci i preticanje
  6. Starosna ograničenja
  7. Alkohol i droga (& rock n’ roll)
  8. Ostali propisi i pravila vezani za bicikle
  9. Raskrsnice i prava prvenstva
    9.1. Saobraćajni znaci važni za bicikliste
  10. Šta raditi u slučaju saobraćajne nezgode?
  11. Video – kako voziti bicikl u saobraćaju – bezbedno
  12. ELEKTRIČNI trotineti
  13. Električni bicikli


TL/DR

Ovde sam objasnio saobraćajne propise koji se odnose na bicikliste – i objasnio neke česte greške i zablude (ko kada ima prednost i slično).

Vezano je za Srbiju, ali većina toga važi i u drugim državama.

– Sadržaj –


1. Uvod

Pravni jezik je često zbunjujući, pa ću u ovom članku “prostim rečima” objasniti koja su prava i obaveze biciklista kada se voze u Srbiji. U nadi da će pomoći ljudima koji voze bicikl u Srbiji da budu bezbedni i izbegnu probleme. Kako domaćim, tako i stranim – Srbija se nalazi na poznatoj “dunavskoj biciklističkoj trasi”, koja ide od Nemačke, pa sve do ušća Dunava u Crno more.

Aktuelni tekst zakona se može videti na ovoj stranici o zakonima i uredbama, MUP-a Srbije.
U momentu ažuriranja ovog članka, poslednje izmene ZOBS-a, iz septembra 2023, dostupne su samo na sajtu privatne kompanije paragraf.rs.
Ovde je kopija srpskog zakona o bezbednosti saobraćaja (i prethodna verzija ZOBS-a iz 2019.), na bikegremlin.com – za svaki slučaj (poslednja verzija od septembra 2023.).

U tekstu ću, u “kockastim” zagradama navoditi članove, sa povlakom za stavove i tačke – na primer:
[7-1-13] – član 7, stav 1, tačka 13
[9 – 3] – član 9, stav 3

Napisao sam već nekoliko članaka vezanih za bezbednu vožnju bicikla u saobraćaju, i bezbedno zaključavanje bicikla – mislim da su korisni i da važe u praktično svakoj državi, a ovde ću se baviti više zakonskim delom i saobraćajnim propisima za bicikliste.

– Sadržaj –


2. Termini koje je važno zapamtiti

Da bi se ovaj tekst bolje razumeo, a da ne bude predugačak, definisaću nekoliko termina (kako ih i zakon definiše):

  • Uslovi smanjene vidljivosti: noć, magla, kiša – u tekstu ću koristiti izraz “noć“, “noću” i slično [7-1-80].
  • Biciklistička traka – traka za bicikle, iscrtana linijom uz ivicu kolovoza [7-1-13].
  • Biciklistička staza – staza za bicikle fizički odvojena od kolovoza [7-1-26].
    Ljudi često mešaju biciklističku traku i stazu kada tumače zakon o saobraćaju!
  • Pešačko-biciklistička staza – staza za pešake i bicikle [7-1-26a]

– Sadržaj –


3. Kaciga, svetla i bezbednosna oprema na biciklu

Kaciga nije obavezna (ali ni zabranjena, naravno).

Noću, ako stojite na kolovozu, ili gurate bicikl kolovozom (iz bilo kojeg razloga), potrebno je nositi svetloodbojni prsluk [81].

Noću treba imati belo svetlo napred i crveno pozadi. Trepćuća svetla tehnički nisu po propisu, tj. treba imati barem po jedno koje stalno sija. I tehnički svetla moraju biti montirana na samom biciklu (svetlo montirano na kacigu se “ne računa”) [81-1-5].
Pisao sam već o svetlima za bicikl. Po meni bi trebalo za zadnje svetlo dozvoliti da bude trepćuće – vozači imaju puno više vremena da uoče zadnje svetlo, a treptanje dobro privlači pažnju.

Generalno se smatra da “bicikl mora imati kočnicu i na prednjem i na zadnjem točku”. Nigde u zakonu nisam našao da to piše – ali svakako je razumno imati barem po jednu ispravnu kočnicu na svakom točku, u slučaju otkaza jedne kočnice (ili celog točka).

– Sadržaj –


4. Ograničenja brzine

  • Na biciklističkoj stazi: do 35 km/h [89-1].
  • Na biciklističko-pešačkoj stazi: do 10 km/h [40-2].
  • Na putu i biciklističkoj traci: važi generalno ograničenje brzine za taj put.

– Sadržaj –


5. Položaj u traci i preticanje

Generalno se u Srbiji vozi desnom stranom (što je loše, jer se većina ljudi penje/silazi sa bicikala i motocikala sa njihove leve strane, pa u ovom slučaju to rade u pravcu sredine puta i saobraćaja, umesto da to bude u pravcu van kolovoza – više o tome na worldstandards.eu).

Biciklista mora voziti unutar jednog metra uz desnu ivicu kolovoza, osim na raskrsnicama, ako skreće levo, ili ako vrši preticanje [40-1].
Ovo je nekad rizično – što sam objasnio u članku o bezbednom položaju bicikla u saobraćajnoj traci. Tako da često svesno zanemarujem ovaj propis – na sopstveni “rizik,” vozeći bliže sredini kolovoza kada je to bezbednija opcija (parkirana vozila pored kolovoza čija vrata se mogu uvek otvoriti i sl.).

Preticanje bicikliste je generalno uvek dozvoljeno, čak i ako postoji znak za zabranu preticanja [55-7].
Nije propisano minimalno rastojanje za preticanje bicikla, tj. definisano je kao “da se ne ugroze drugi” [55-2]. Zašto mislim da je ovo OK pisao sam u članku Bezbedno rastojanje za preticanje bicikla.

Biciklističkom trakom se vozi samo uz desnu stranu kolovoza (ako je biciklistička traka sa leve strane u odnosu na smer vožnje, ne sme se koristiti) [89-2]. Biciklistička staza, sa druge strane, može biti dvosmerna [89-3].

Pri grupnoj vožnji, mora se voziti jedan iza drugog, ne uporedo [89-4].

Biciklisti su obavezni koristiti biciklističku stazu, ili traku, ako postoje, tj. u tom slučaju ne smeju voziti kolovozom [40-1]. Što se meni lično ne dopada, i često biram ulice bez biciklističkih staza. Ali o tome nešto kasnije.

Biciklisti ne smeju voziti autoputem, ili motoputem (“put rezervisan za saobraćaj motornih vozila” kako je ranije bio naziv) [102-1].

Znak za put za saobraćaj motornih vozila, i za autoput
Znak za put za saobraćaj motornih vozila (po novom “motoput”), i za autoput
Slika 1

Takođe, bicikl se ne sme voziti trotoarom.

Član 7, stav 32 ZOBS-a definiše bicikl kao vozilo i kaže:
“Bicikl je vozilo sa najmanje dva točka koje se pokreće snagom vozača, odnosno putnika, koja se pomoću pedala ili ručica prenosi na točak, odnosno točkove.”

Dakle, bicikl je definisan kao vozilo, pa vožnja po trotoaru nije dozvoljena, kao što nije dozvoljena ni automobilima.

– Sadržaj –


6. Starosna ograničenja

Deca do 12 godina ne smeju voziti putevima, ili biciklističkim trakama (samo odvojenim biciklističkim stazama i slično) [88-1].
Mislim da je ovo loše i da bi, uz edukaciju u osnovnoj školi, eventualno uz nadzor odraslih, deca trebalo da se mogu ranije uključiti u saobraćaj.

U zoni usporenog saobraćaja, “zoni 30”, pešačkoj zoni i sl. bicikl mogu voziti deca od punih 9 godina [88-2].

U zoni usporenog saobraćaja i pešačkoj zoni, bicikl mogu voziti i mlađa deca, uz nadzor osobe starije od 16 godina [88-3].

Po zakonu, implicitno je zabranjen prevoz dece u dečijoj prikolici za bicikl [92].

Isto tako, implicitno je zabranjeno da dete mlađe od 18 godina prevozi drugo dete na biciklu [118-1].

– Sadržaj –


7. Alkohol i droga (& rock n’ roll)

Droga je generalno zabranjena u Srbiji, pa tako i na biciklu.

Količina alkohola koja se toleriše za bicikliste u saobraćaju je do 0,20 mg/ml (manje od jednog piva) [187-3].

Zabranjeno je i voziti na biciklu osobe pod dejstvom droga, ili alkohola [91-2].

– Sadržaj –


8. Ostali propisi i pravila vezani za bicikle

Prilikom skretanja, biciklista mora blagovremeno dati signal rukom na koju stranu skreće, i ruku mora držati ispruženu tokom celog manevra [32-4], što je po meni besmisleno (zakonodavac nije probao voziti bicikl uzbrdo sa samo jednom rukom na kormanu).

Ne smeju se imati slušalice u oba uha [90-1-7].

Ne smeju se sklanjati noge sa pedala, dok god je bicikl u pokretu [90-1-2], što je besmisleno, kako sam demonstrirao u ovom videu. Niko još nije kažnjen zbog ovoga koliko znam.

Ne smeju se voditi životinje (poput istrčavanja psa biciklom), niti vući druga vozila (prikolice smeju) [90-1-4].

Kada se hoda kolovozom, hoda se levom stranom (i vide se vozila koja dolaze u susret), a kada se gura bicikl, gura se desnom stranom (iz bezbednosti je poželjno da biciklista bude bliže desnoj ivici puta od bicikla koji gura, tj. da ga gura sa svoje leve strane).

– Sadržaj –


9. Raskrsnice i prava prvenstva

Ako saobraćaj nije regulisan znakom, semaforom, ili saobraćajcem, važi pravilo desne ruke, tj. vozila koja (vam) dolaze sa desne strane imaju pravo prvenstva.

Svako propušta onog ko dolazi sa njegove desne strane
Svako propušta onog ko dolazi sa njegove desne strane
Da – pešaci i ljudi sa dečijim kolicima opušteno koriste biciklističku stazu u Novom Sadu, iako ne bi smeli
Slika 2 – izvor Google Earth


Biciklisti na pešačkom prelazu moraju sići s bicikla i gurati ga preko raskrsnice, hodajući.

Ako biciklistička staza prelazi preko kolovoza, kao na slici 2 iznad, pošto je zeleno na semaforu (gornji levi ugao), biciklisti imaju pravo prvenstva. Šta kada nema semafora?

Prelaz biciklističke staze preko kolovoza
Prelaz biciklističke staze preko kolovoza
Situacija A: pešaci imaju prednost na pešačkom, ali biciklisti nemaju prednost tamo gde bici staza prelazi kolovoz.
Situacija B: ako vozač prilikom skretanja preseca biciklističku stazu/traku, dužan je propustiti bicikliste [47-2].
Slika 3 – izvor Google Earth


U praksi, u Srbiji, većina vozača ne gleda i ne ustupa prvenstvo prolaza u situaciji B na slici 3, pa treba sa tim računati.


Podržite BikeGremin
da ostane online & nezavistan

Ovaj sajt je edukativan, besplatan, objekivan, i nije komercijalan
(sponzori ne vole plaćati ako spominješ i sve uočene mane proizvoda 🙂 ).

Koliko košta WordPress sajt?

Ako mislite da je ovaj sajt dobar i koristan,
a možete izdvojiti $5 mesečno,
molim vas da podržite moj rad preko Patreon donacije:


www.patreon.com/bikegremlin

– Sadržaj –


9.1. Saobraćajni znaci važni za bicikliste

Kratak pregled najvažnijih saobraćajnih znakova vezanih za biciklističke staze (dakle, staze fizički odvojene od kolovoza):

Saobraćajni znaci za biciklističke staze
Saobraćajni znaci za biciklističke staze
Slika 4

Ispod je znak za biciklističku traku (koja, za razliku od biciklističke staze, nije fizički odvojena od kolovoza, već obeležena linijom, kao i bilo koja druga traka):

Znak za biciklističku traku
Znak za biciklističku traku
Slika 5

– Sadržaj –


10. Šta raditi u slučaju saobraćajne nezgode?

Ostanite smireni i pribrani. Ako ima povređenih, zovite hitnu pomoć (na broj 194), i pružite prvu pomoć ako je to potrebno, a znate kako.

Zapišite registarske tablice (nekad ljudi pokušaju pobeći).

Pozovite policiju (na broj 192), ili neka ih pozove neko drugi ako iz bilo kojeg razloga niste u stanju to uraditi.

Razmenite podatke (uz uvid u dokumenta) sa ostalim učesnicima nesreće. Ako vam ne daju dokumenta na uvid, ostaje da zapišete tablice i čekate policiju.

Fotografišite mesto događaja. Fotografisanje ljudi bez njihove dozvole nije po zakonu (mada lično mislim da ako se uradi dovoljno diskretno, može više da pomogne, nego što smeta, ali to na sopstvenu odgovornost).

Sačekajte policiju i nemojte dirati ništa na mestu nezgode. Vozači, pogotovo ako shvate da su “krivi”, će često insistirati na tome da usprave, pomere bicikl i “da se ne blokira saobraćaj”.

Ako ste povređeni, zamolite nekog da vodi računa o mestu nezgode dok ne dođe policija (često se čeka satima).

Kod utvrđivanja krivice, materijalni dokazi sa lica mesta često imaju veću težinu od izjava svedoka (ljudi mogu naći puno prijatelja da lažu u njihovu korist).

Moje lično mišljenje i utisak je da institucije u Srbiji ne funkcionišu ni blizu dobro i da je veoma visok stepen korupcije. Tako da je često pametno angažovati dobrog i iskusnog advokata.

– Sadržaj –


11. Video – kako voziti bicikl u saobraćaju – bezbedno

Čak i ako u Vašem mestu nema biciklističkih staza, nije bauk voziti bicikl do škole, ili posla. Kako to uraditi bezbedno? Pogledajte video:

Kako voziti bicikl u saobraćaju - bezbedno
Kako voziti bicikl u saobraćaju – bezbedno


U posebnom videu, prikazao sam i objasnio kako bezbedno voziti bicikl po biciklističkim stazama:

Bezbedna vožnja bicikla u gradu i po biciklističkim stazama
Bezbedna vožnja bicikla u gradu i po biciklističkim stazama

– Sadržaj –


12. ELEKTRIČNI trotineti

Od Septembra 2023, srpski ZOBS prepoznaje električne trotinete.

Ažuriranje 2024:
U posebnom članku pisao sam o pravilniku o obaveznoj registraciji električnih trotineta.

Električni trotinet pristojnog kvaliteta i razumne cene - Amazon affiliate link
Električni trotinet
Slika 6

[7-1-31a] ih definiše kao:
lako električno vozilo je motorno vozilo sa najmanje dva točka, sa mehaničkim upravljačem, bez mesta za sedenje, čija trajna nominalna snaga elektromotora nije veća od 0,6 kW, čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 25 km/h i čija masa praznog vozila ne prelazi 35 kg,”

Po praktično svim stavkama za električni trotinet važe isti propisi kao za bicikl, uz par izuzetaka (u suštini je sve dosta strožije, više ograničeno):

  • Za električni trotinet je obavezna biciklistička kaciga (za bicikl nije) [91-3].
  • Deca mlađa od 14 godina ne smeju upravljati lakim električnim vozilima na javnim putevima (za bicikle je ova granica postavljena na 12 godina) [88a].
  • Na delovima gde ne postoje biciklističke trake ili staze, mora se koristiti kolovoz, ali samo ukoliko je ograničenje brzine na putu:
    do 30 km/h – za vozače mlađe od 18 godina [92a-2].
    do 50 km/h – za vozače od 18+ godina starosti [92a-3].
    Dakle, nema magistralnih puteva – što biciklisti smeju koristiti.
  • Vozač mora nositi svetloodbojni prsluk kada vozi kolovozom [92b-2].
  • Potrebna je posebna nalepnica agencije za bezbednost saobraćaja da bi se dozvolila vožnja po kolovozu [92g].
    I dalje samo na putevima sa ograničenjem brzine kako je navedeno par redova iznad.

– Sadržaj –


13. Električni bicikli

Koliko znam i vidim, srpski zakon o saobraćaju ne prepoznaje električne bicikle.

Pravilnik o podeli motornih i priključnih vozila i tehničkim uslovima, u članu 15, stav 3, definiše kategoriju “K3” kao:
“Vozilo sa pogonom na pedale sa dodatnim električnim motorom čija najveća snaga nije veća od 0,25 kW i najveća konstruktivna brzina manja od 25 km/h, a koje nije deklarisano kao vozila vrste L1” (“L1” je definisan kao moped u članu 6 stav 1).

Međutim, koliko znam (ispravite me ako grešim), to još nije ozvaničeno u ZOBS-u.

Za sve komentare, pitanja (ili dodatke i ispravke), koristite BikeGremlin forum:
www.bikegremlin.net

– Sadržaj –



Postojeći komentari (pitanja i odgovori) postavljeni ispod ovog članka, premešteni su u ovu temu BikeGremlin foruma:
https://www.bikegremlin.net/threads/zakon-o-saobracaju-za-bicikliste-u-srbiji-komentari-clanka.171/

21 misao o “Zakon o saobraćaju za bicikliste u Srbiji”

  1. U jednom delu teksta piše: “Biciklisti na pešačkom prelazu moraju sići s bicikla i gurati ga preko raskrsnice, hodajući.” Na kraju teksta priložen je video “kako voziti bicikl u saobraćaju bezbedno” i u videu onda prikazano kako se prilikom prelaska raskrsnice ne silazi s bicikla. Šta je onda od to dvoje?

    • Ćao Jelena,

      Ne treba mešati pešački prelaz, sa iscrtanim prelazom bicilističke staze preko kolovoza (u Novom Sadu, najčešće paralelno s pešačkim, tik uz njega).

  2. Zdravo Relja,
    Na slici broj 2 ako bi automobil skretao desno iz Futoške na bulevar da li on propušta biciklistu broj 2 ili biciklista propušta njega zato što mu auto dolazi sa desne strane?

    • Ćao Miloše,

      Odgovor zavisi od semafora. Ima dva scenarija.

      Ako radi semafor:
      Pravo prvenstva ima biciklista ako je u taj deo raskrsnice (između ćoška i ostrva koje je na sredini) krenuo na zeleno (ne ako mu je zeleno u trenutku kada je već u tom delu raskrsnice, moglo se upaliti i crveno u međuvremenu).
      Ukoliko je biciklista ušao u raskrsnicu kada mu je crveno, onda je u prekršaju i nema pravo prvenstva.

      Ako semafor ne radi:
      Automobil prilikom skretanja desno preseca biciklističku stazu, pa je dužan propustiti biciklistu broj 2.

      Začkoljica je za bicikliste koji u tom slučaju idu pravo, tom stranom bulevara (recimo biciklista 3 na slici 2, produžava pravo), preko Futoške. Automobili koji iz Futoške skreću desno na Bulevar Oslobođenja, u tom slučaju ne presecaju traku pri skretanju (već pre skretanja) i tu samo pešaci imaju prednost (zbog pešačkog prelaza na kojem pešaci imaju prednost), ali ne i biciklisti. Biciklisti nisu dužni sići sa bicikla i gurati ga pošto je ucrtan prelaz biciklističke staze preko kolovoza (odmah uz pešački prelaz je ucrtan), ali nemaju prednost kao pešaci.

      To sam se trudio objasniti u tom poglavlju, uz pomoć slike 3.

      Bitna stvar je i sudska praksa. U praksi, vozač koji udari pešaka ili biciklistu je uvek kriv. Isto tako, biciklista koji udari pešaka je uvek kriv (čak i ako pešak na njega bukvalno natrči, sa boka, na biciklističkoj – ovo mi se desilo). Samo oni koji imaju puno novca (za dobre advokate i “podmazivanje”) i puno uticaja mogu očekivati pošteno suđenje, po zakonu i propisima – obični smrtnici će uvek biti proglašeni krivim, pogotovo ako udareni ima teške telesne povrede (lom ili gore). Isto tako, za pešaka ili biciklistu, to ne pomaže puno i bolje je izbeći udes i povrede, i gledati da li auto zaista staje, nevezano za pravo prvenstva.

      Relja

  3. Zdravo Relja, hvala na ovako obimnom i veoma poucnom tekstu.

    Ceo zivot vozim bicikl i mislim da biciklisticke staze nigde u svetu (sem u Nemackoj i Holandiji verovatno) ne funkcionisu zbog pesaka koji nemaju svest o tome da biciklisti imaju svoja prava…a ako cu o tome isto tako misle verovatno i vozaci automobila.

    Primetio sam da se po oglasima pojavljuju motori na sa unutrasnjim sagorevanjem (benziski motori) za bicikl.
    Zanima me sta nas zakon kaze na to?

    Hvala,
    Miloš

    • Ćao Miloše,

      Ne bi me čudilo da dva pravnika koje pitamo daju tri različita odgovora. 🙂
      ZOBS (najnoviji, iz Septembra 2023.) kaže ovo:

      Član 7, stav 1, tačka 34:

      “34) moped je motorno vozilo sa dva točka čija najveća konstruktivna brzina, bez obzira na način prenosa, ne prelazi 45 km/h, pri čemu radna zapremina motora, kada vozilo ima motor sa unutrašnjim sagorevanjem ne prelazi 50 cm3 , ili sa motorom čija najveća trajna nominalna snaga ne prelazi 4 kW kada vozilo ima električni pogon,”

      Relja

  4. Hvala Relja,

    Apsolutno se slazem sa Tobom.

    Znam da mi to ovde ne mozemo da tacno da definisemo, ali da li to znaci da ako bicikla ima motor zapremine manje od 50ccm i krece se manjom maksimalnom brzinom od 45 kmh moze slobodno da se nazove biciklom, nema potrebe za ikakvom registracijom i moze slobodno da se krece biciklistickom stazom???

    Milos

Komentari su zatvoreni.


Molim Vas da koristite BikeGremlin.net forum za sva pitanja i komentare.

Ako ste primetili neku grešku u članku, ili informacije koje nedostaju - molim Vas da mi na to skrenete pažnju komentarom na BikeGremlin forumu.
Na forumu možete pisati anonimno (stavite bilo koje ime/nadimak pri registraciji), ali mislim da je dobro da sve dopune i ispravke članaka budu javno dokumentovane (čak i ako njihov autor izabere da ostane anoniman).

Skip to content