Pretraga...

Koji bicikl da kupim?

Članak za one koji ulaze (ili se vraćaju) u svet biciklizma. Odgovaram na često postavljana pitanja, i dajem par korisnih saveta. Koji bicikl da kupim? Trek, Cannondale, Capriolo? Koji bicikl je najbolji?

Pročitajte ovaj članak do kraja – jer objašnjava osnove. U posebnim člancima pisao sam o dodatnim detaljima vezano za teme:

Sadržaj:


Marke – Capriolo, ili Cannondale?

Capriolo, Trek, Cannondale, Polar – koji je najbolji?

Sve jedno je – svaki proizvođač stavlja različite kvalitete ramova (koji se uglavnom svi prave u Kini) i različite klase opreme (obično Shimano, ili SRAM). Tako da skuplji model Capriola, sa boljom klasom opreme, može biti kvalitetniji od Treka, na primer – i obrnuto.

Bilo koji bicikl, samo da se kotrlja i da koči, nije loš. Svaki je dobar za početak. Posle se iskustvom vidi šta kome odgovara, pa svako sam najbolje zna odgovor na ovo pitanje. U ovom članku objašnjene su stvari koje je dobro imati na umu pri izboru bicikla, ali na kraju svako mora izabrati za sebe, individualno.

Video – saveti o kupovini polovnog bicikla za malo novaca:

Kupovina polovnog bicikla za malo novca - sa malim budžetom [0053]
Kupovina polovnog bajsa sa malim budžetom

– Sadržaj –


Lego kockice

Bicikl se sastoji iz rama i delova koji se montiraju na njega: točkovi, kočnice, sedlo i tako dalje. Kvalitet bicikla zavisi od kvaliteta komponenti ugrađenih na njega. Zato je marka potpuno nebitna, samo treba gledati koja oprema je stavljena na bicikl.

Najvažnija stvar je sam ram. On određuje vozne karakteristike bicikla, udobnost, položaj sedenja. Ram je srce i kičma bicikla. Sva ostala oprema se uzima spram rama. Zato je greška pri izboru rama najteža (najskuplja) za ispravku.

Druga najvažnija stvar su točkovi i ležajevi točkova (nable). Najveće unapređenje voznih karakteristika dobija se stavljanjem kvalitetnijih točkova (dobro i guma, ali one su jeftinije, potrošne i lako zamenjive).

Na kraju, ne utiču na vožnju, ali su veoma bitne za bezbednost: dobre kočnice.

Ostatak opreme je manje bitan i jednostavan za zamenu, unapređenje. Jeftini menjači na primer će malo sporije menjati brzine, ali neće uticati na vožnju i bezbednost.

Svi ovi delovi mogu se kupiti odvojeno, posebno, ali bukvalno izađu u pola cene kada se kupe komplet na jednom biciklu. Zato je pri kupovini novog bicikla važno gledati da ima ram, točkove i opremu koja je odgovarajuća, željena – izađe jeftinije nego naknadno kupovati, ili menjati.

– Sadržaj –


1. Ram

Na prvom mestu važno je odlučiti kakva vrsta bicikla se želi. Drumski, planinski, gradski itd. Ovaj link je koristan, odgovorom na par pitanja u vezi planirane namene bicikla, dobiće se preporuka za optimalnu vrstu bicikla: Koji tip bicikla odgovara za moje potrebe?

Drugo, treba izabrati ram/bicikl odgovarajuće veličine za vozača: Kako izabrati pravu veličinu rama.

Materijal rama – aluminijum, čelik, ili karbon?

Karbon je najlakši, ali najosetljiviji na udarce. Karbonska vlakna ne rđaju, ali ako se farba ošteti, vlaga i sunce mogu oštetiti lepak koji drži vlakna spojenim, praktično oštećujući ram kao rđa metalni.

Aluminijum je srednje težine, srednje otpornosti na udarce, ali ne korodira – osim u “slanim uslovima” (zimski putevi, ili primorje). Na mestu gde se farba ošteti, napravi se spoljni tanak sloj oksida (rđe) koji sprečava dalje rđanje – za razliku od čelika, gde se proces nastavlja sve dublje, oštećujući ram. Uz napomenu da zimska usoljena bljuzgavica sa puteva nagriza ovaj zaštitni sloj. Za zimsku vožnju, aluminijumski ramovi se ne mogu smatrati otpornim na rđu.

Čelik je najotporniji na udarce i oštećenja, a može se popraviti, ispraviti, zavariti na svakoj trafici. 🙂 Ipak, najteži je materijal za ramove. Rđa ako se ne vodi računa. Nije previše osetljiv, ali nije ni imun kao aluminijum.

Titanijum je po otpornosti negde između čelika i aluminijuma. Otporniji na rđu od čelika, otporniji na udarce od aluminijuma. Titanijumski ramovi su po težini između aluminijumskih i čeličnih, a po ceni su skuplji od oba.

Cenovni rang je ovde bitna stvar. Jeftin karbonski ram koštaće kao najskuplji čelični (grubo govoreći). Skup, kvalitetan čelični ram će verovatno biti bolji u svemu od jeftinog karbonskog. Jedino će i dalje biti osetno teži. 🙂

Može se reći da je aluminijum neka zlatna sredina. Ko nije siguran kakav ram da uzme, sa ovim materijalom neće puno pogrešiti. Osim ako se bicikl planira za daleka putovanja – u tom slučaju čelik je izbor broj jedan: otpornost i lakoća krpljenja su prioritet za ovu namenu.

Kupovina samo rama, nekog srednjeg kvaliteta, metalnog, može izaći oko 200 evra. Ram dobrog, višeg kvaliteta košta od 500 do 1000 evra. Kada se kupuje kompletan bicikl, jeftin ram (ali ipak pristojnog kvaliteta) se dobija na gotovo svim biciklima koji koštaju ispod 1000 evra.

Koga zanima, pisao sam u dosta detalja na temu materijala ramova bicikala (karbon, čelik, aluminijum…).

– Sadržaj –


2. Oprema – grupa delova

Detaljno objašnjenje šta je to grupa delova, tj oprema: Oprema – grupa delova.
Objašnjenje različitih kvaliteta (klasa) opreme: Klase opreme.

Ukratko – oprema podrazumeva menjače, kočnice, ručice menjača i kočnica, pogon, zadnje zupčanike, lanac.

Kvaliteti klase opreme prikazani su u tabeli ispod:

Boldovano je zlatna sredina. Iznad toga je oprema malo lakša, malo bolje radi, ali košta dosta više. Za pouzdan rad, rekreativnu vožnju, dovoljno je gledati samo klasu Acera (i iznad) za MTB, odnosno Claris (i više) za drumski biciklizam, ili isti nivo opreme drugih proizvođača.

Komplet oprema neke srednje klase je oko 300 evra kada se kupuje posebno (kada se kupuje komplet sa biciklom sve izađe puno povoljnije).

– Sadržaj –


3. Točkovi

Deo koji se menja lako i bezbolno. Dobri točkovi imaju kvalitetne felne, žbice i glave (nable). Što se nabli tiče, Shimano daje najviše za dati novac. Same felne, dok god su duplozidne aluminijumske, nema problema.

Ovo je deo na kojem proizvođači bicikala najčešće štede, jer retko ko gleda model i marku ležaja točka, broj žbica, kvalitet istih i slično. Često se na novim biciklima može videti zadnji menjač najviše klase, sa točkovima niže klase, budžetskim nablama.

Članak koji objašnjava konstrukciju točka: Točkovi – žbice.
Članak koji objašnjava (zadnje) nable: Zadnja nabla.

Točak pristojnog kvaliteta je oko 100 evra kad se pravi pojedinačno (Deore nabla, DT Swiss niple i žbice, jeftinija Rigida ili Krypton felna, ruke majstora).

– Sadržaj –


4. Kočnice

Kvalitetne kočnice, bilo da su V-brejk, drumske, ili disk, radiće kako treba. Kod ove vrste opreme bi bilo poželjno “dobaciti” do nivoa Shimano Deore (ili ekvivaletne klase drugih proizvođača), ili više.  Dok će menjači raditi i u nižoj klasi, samo malo sporije menjati brzine (ali pouzdano, dok god se ne ide ispod nekog Acera nivoa), kod kočnica je sigurnije malo odrešiti kesu.

Ako se odlučuje za disk kočnice, kvalitetna hidraulika je najbolja, ali najskuplja. Disk kočnice imaju smisla ako se vozi puno po blatu i snegu – inače će se slična sila i modulacija kočnica dobiti sa (jeftinijim) kvalitetnim V-brejk kočnicama.

Jeftine kočnice – bile disk, ili “obične” – treba izbegavati u širokom luku.

Članak o različitim sistemima montiranja kočnica na viljušku: Prihvat/montiranje kočnica na viljušku.
Članak o tehnici kočenja: Tehnika kočenja.

Komplet dobrih V-brake kočnica (čeljusti, ručice, pakne komplet) košta oko 75 evra. Dobre hidraulične (sa sve diskovima) su oko 150 evra. Mehaničke disk kočnice su negde između. Kada se kupuje sa celim biciklom, izađe puno jeftinije.

– Sadržaj –


5. Amortizeri

Jeftini (i loši) otežavaju bicikl i čak pogoršavaju uticaj neravnina. Dobri pomažu da bicikl bolje leži na putu pri kočenju, skretanju i čine vožnju udobnijom.

Svaki amortizer ipak otežava bicikl u odnosu na kruti ram, bez amortizera. Amortizeri traže povremeno servisiranje, koje nije jeftino – oko 15 evra na svakih 10 do 50 radnih sati.

Dobar amortizer nov košta dobrano preko 200 evra, što treba imati u vidu ako se gleda nov bicikl sa amortizerima – ako ceo košta ispod 1000 evra, najverovatnije da amortizeri nisu neki kvalitetni – svakako proveriti.

Prednosti i mane imanja amortizera na biciklu

– Sadržaj –


Zaključak – lično mišljenje autora

Onaj ko zna kakav bicikl je za njega optimalan, ne mora čitati ovaj vodič. Ko ne zna, sva je šansa da će pogrešiti sa kupovinom prvog bicikla. Zato početnicima obično savetujem da kupe jeftin, samo da koči i kotrlja se, kruti MTB kao univerzalan bajs, pa da u međuvremenu vide kakvu vrstu vožnje najviše upražnjavaju u praksi i šta im smeta na bajsu koji imaju. Onda se spram toga može birati sledeći bicikl. Izbor vrste bicikla, rama, opreme je veoma individualan i svako mora izabrati za sebe.

– Sadržaj –


Dodatak: šta izbegavati!

U poglavlju 2. članka o kupovini drumskog bicikla, objasnio sam koji savremeni delovi/bicikli imaju dosta mana:
https://bicikl.bikegremlin.com/12948/najbolji-drumski-bicikl-kupovina/#2

Na tu temu, snimio sam i video:

Kakve bicikle (i delove) treba izbegavati?
Kakve bicikle (i delove) treba izbegavati pri kupovini (i zbog čega)?

– Sadržaj –

U posebnim člancima objasnio sam sve vezano za sledeće:


Poslednji put ažurirano:


Prvi put objavljeno:



Saveti kako pregledati polovan bicikl su dati u članku: Kupovina polovnog bicikla

Kupovina polovnog bicikla. Kako pregledati (proveriti) polovni bicikl pre kupovine
Kupovina polovnog bicikla. Kako pregledati (proveriti) polovni bicikl pre kupovine


Podržite BikeGremin
da ostane online & nezavistan

Ovaj sajt je edukativan, besplatan, objekivan, i nije komercijalan
(sponzori ne vole plaćati ako spominješ i sve uočene mane proizvoda 🙂 ).

Koliko košta WordPress sajt?

Ako mislite da je ovaj sajt dobar i koristan,
a možete izdvojiti $5 mesečno,
molim vas da podržite moj rad preko Patreon donacije:


www.patreon.com/bikegremlin

Postojeći komentari (pitanja i odgovori) postavljeni ispod ovog članka, premešteni su u ovu temu BikeGremlin foruma:
https://www.bikegremlin.net/threads/koji-bicikl-da-kupim-komentari-clanka.187/

13 misli o “Koji bicikl da kupim?”

    • Za visinu preko nekih 155, može se uzeti MTB sa manjim ramom i točkovima od 26″.
      Za 150 cm i niže, možda bolje ipak neku “prelaznu” varijantu, sa točkovima od 24″.

      Od 160, mislim da može i manji ram sa većim točkovima – 28″ i slično.

  1. Pozdrav Relja,

    veliko hvala za sve što radiš ovde i nama početnicima daješ vetar u leđa za buduće vožnje! Imam pitanje ili bolje reći tražim tvoj savet koji nisam uspeo da nađem na tvom sajtu a pitanje je “projekata” (davno sam te to pitao i kada sam video “Belu strelu”). Imam srce i kičmu, moje bele strele. Ideja mi je da uzmem komplet grupu Campagnolo iako si za nju da je teško naći zamenske delove u slučaju kvara. Da li misliš da je bolje opredeliti se za Shimano. Takođe je dobrodošao svaki savet na šta treba da obratim pažnju pri sklapanju odnosno pravljenju bicikla. Pokušao bih sa što manje grešaka odaberem delove, sklapanje bih ipak prepustio profesionalcu.

    • Pozdrav,

      Za sebe obično gledam delove koji se mogu lako naći kod nas. Što se u praksi uglavnom svodi na Shimano.
      Campagnolo je em skuplji, em teži za pronaći. Ima svojih čari, ne kažem, ali pomalo liči na ono: “jeste da mi auto mnogo troši, ali se barem puno i kvari.” 🙂
      Kod sklapanja treba gledati koji su standardi na ramu za prihvat patrone pogona i šolja upravljača – kako se ne bi kupili pogrešni.
      Za delove koji se biraju bitno je da mogu zajedno raditi. Tome sam posvetio celu sekciju sajta – kompatibilnost.

      Sklapanje inače nije neka nauka – jedino što treba imati odgovarajući alat.

  2. Hvala puno na brzom i uvek korisnom odgovoru, i na savetu praktičnosti kod biranja grupe. U potpunosti se slažem za opasku da puno troši ali se barem kvari. Imaš li iskustva sa osećajem u vožnji i koja je tu razlika između Shimana i Campagnola? Definitivno da treba da se potrudim malo i pogledam detaljnije kompatibilnost delova kako bi napravio dobru kombinaciju ili prosto da uzmem komplet grupu i tu se nema šta pogrešiti puno.

  3. Koja je razlika? Poslužiću se analogijom koja mi je sad bukvalno pri ruci – tastaturama za računar. 🙂

    Osetne su razlike između tastera sa klikom i dužim hodom, onih sa srednjim hodom, i onih bez ikakvog klika i sa kraćim hodom. Kao neko ko baš jako puno kuca, kunem se u one 30 godina stare sa dužim hodom i klikom, a neke od takvih se sad za velike novce mogu naći kao “gejmerske.” Meni je to bitno i pravi razliku. Ko manje kuca a ozbiljno igra akcione igre, po pravilu se kune u tastature bez klika, sa kraćim hodom tastera. Uz sve to, lično bez problema radim kod kuće i na tastaturi koja nema klik, kako ukućani ne bi izludeli od kliktanja. Da nekom moram preporučiti tastaturu – savetovao bih da proba različite modele i vidi šta mu/joj najviše odgovara, i da li je vrsta tastature uopšte bitna – velikoj većini ljudi nije ni najmanje i radiće im odlično posao neka obična, membranska, najjeftinija.

    Drugim rečima: ko već sam ne zna tačno šta voli i traži, u suštini je isti đavo. Da, ima razlika; da, mogu se i osetiti, ali ne mogu reći da je Shimano bolji, niti da je Campagnolo bolji. Naravno, ima ljudi koji se kunu u jednog, ili drugog proizvođača, ali meni je to sve OK dok god je u ispravnom stanju. Najosetnija razlika je u ergonomiji ručica – tu različitim ljudima više pašu različiti modeli, čak i kad probaju različite modele istog proizvođača.

    Ono što je po meni “osetnije” je kad dođe do momenta da se mora zameniti sajla menjača, ili kaseta (od tih “redovno zamenjivih delova”), da ne pričam o zameni menjača i sl, tu je Shimano delove puno lakše naći, i to po dosta povoljnijim cenama. Jedini izuzetak su Shimano drumske grupe za deset brzina (izuzev najnovije Tiagra 4700 grupe) – to je najosetljivije i najnepreciznije menjanje brzina koje sam iskusio. Može se i to uštelovati da radi sasvim OK, ali više volim sebi olakšati život u startu, kad mogu.

Komentari su zatvoreni.


Molim Vas da koristite BikeGremlin.net forum za sva pitanja i komentare.

Ako ste primetili neku grešku u članku, ili informacije koje nedostaju - molim Vas da mi na to skrenete pažnju komentarom na BikeGremlin forumu.
Na forumu možete pisati anonimno (stavite bilo koje ime/nadimak pri registraciji), ali mislim da je dobro da sve dopune i ispravke članaka budu javno dokumentovane (čak i ako njihov autor izabere da ostane anoniman).

Sadržaj
Skip to content