KRENITE odavde

Svetla za bicikl

Da li je neophodno koristiti svetla za bicikl noću? Kako biti propisno osvetljen, bezbedan i uočljiv prilikom noćnog bicikliranja? Kakva svetla su najbolja za bicikl?

Sadržaj:

  1. Zašto “mačije oči” (katadiopteri) NE RADE posao
  2. Razlika između “videti” i “primetiti” (registrovati, svesno)
  3. Svetla za bicikl
  4. Česte greške
    4.1. Trepćuća svetla
    4.2. Previše jaka, ili loše usmerena svetla
    4.3. Loše postavljena svetla
  5. Da li onda baciti katadioptere (“mačije oči”)?
  6. VIDEO o dinamo nablama i LED svetlima za bicikl


1. Zašto “mačije oči” (katadiopteri) NE RADE posao

Ako se vozi kolima noću na primer, čovek može primetiti kako sve reflektujuće površine sijaju – saobraćajni znaci, oznake na putu, ili žute mačije oči na pedalama bicikla jasno osvetljene idu gore-dole pod svetlima farova automobila. Može se onda zapitati – čemu insistiranje na svetlima na biciklu? Zar nisu dobre mačije oči dovoljne?

Ukratko: NE.

Ovo je zbog toga što reflektujuće površine svetle samo u određenim uslovima i lako se može desiti da oni nisu ispunjeni. Mačije oko nema bateriju da se isprazni, ali može “odlučiti” da ne radi iz bilo kojeg razloga navedenog u nastavku:

  • Nalazi se izvan snopa svetla vozila koje nailazi – nije osvetljen
Mačije oko izvan snopa svetla vozila koje nailazi.
Mačije oko izvan snopa svetla vozila koje nailazi. Kada bude osvetljen i opažen, može biti kasno za kočenje.
  • Oko vozača nalazi se izvan pravca u kojem mačije oko odbija svetlost – snop je prilično usmeren. Ovaj efekat pogoršan je ako mačije oko nije usmereno kako treba – često mačije oko na zadnjem delu bicikla bude montirano previše na dole, na gore, ili čak u stranu.
Oko vozača je izvan snopa svetla koje mačije oko odbija.
Oko vozača je izvan snopa svetla koje mačije oko odbija.
  • U slučaju magle, mačije oči su praktično neupotrebljive. Svetlo farova teže i u veoma maloj meri dolazi do njih, zbog magle. Potom se to malo svetla što je ostalo da mačije oko odbije, isto izgubi i raspe u magli.
  • Vozač nije upalio, ili mu ne rade svetla. Funkcionisanje mačijeg oka zavisi od drugih.
  • Površina mačijeg oka je zaprljana, ili izgrebana, ili pokrivena kišom, rosom pa slabije radi.

Vredi ponoviti: mačije oko da bi radilo kako treba, mora biti praktično direktno osvetljeno i svetlost odbija direktno natrag. To znači da ako je obasjano sa leve strane, svetlost će odbiti pod istim uglom na desnu stranu.

Ugao pod kojim svetlo dolazi jednak je uglu pod kojim se ono reflektuje. Rezultat je da vozač čija svetla pod uglom sijaju na mačije oko, neće videti svetlo odbijeno od mačijeg oka.
Ugao pod kojim svetlo dolazi jednak je uglu pod kojim se ono reflektuje.
Rezultat je da vozač čija svetla pod uglom sijaju na mačije oko, neće videti svetlo odbijeno od mačijeg oka.

Iz ovog razloga, mnogi katadiopteri (“mačije oči”) imaju površinu koja je “ispresavijana”, tako da je deo površine okrenut u jednom, a deo u drugom smeru. Ipak, osvetljene bočno, nisu ni blizu dovoljno uočljive, pogotovo u odnosu na svetla, a još gore ako vozilo koje nailazi ne uključi (nema, zaboravi, ne rade) svetla.

Površina katadioptera ("mačijeg oka"). "Isprelamana".
Površina katadioptera (“mačijeg oka”).
“Isprelamana”.

Zbog ovoga, na slici ispod, u slučaju da bicikli imaju samo mačije oči (ne i svetla), jedino će biciklista direktno ispred auta biti vidljiv. Što može biti pogubno za biciklistu koji dolazi sa desne strane, ako očekuje da mu se ustupi prvenstvo prolaza na raskrsnici:

Samo biciklista ispred auta je vidljiv.
Samo biciklista ispred auta je vidljiv.

Mačije oči su dobra dodatna mera, ali nikako zamena ili čak rezerva za svetla.


2. Razlika između “videti” i “primetiti” (registrovati, svesno)

Pre objašnjenja kakva svetla su najbolja za bicikl, par reči o razlici između “videti” i “primetiti”. Ljudski mozak filtrira informacije koje dobija, inače ne bismo mogli da funkcionišemo od velike količine informacija. Tako je i kad se gleda. Najočigledniji primer je demonstrian u video snimku ispod. Probajte izbrojati koliko dodavanja ukupno je napravila ekipa u belom:

Ovaj snimak lepo objašnjava da ljudi vide ono što traže. Sigurno ste videli sve, ali niste primetili iz prve, jeste li?  🙂

Isto je i u saubraćaju. Vozači traže dva prilično jaka svetla, tj. druge automobile. Traže i očekuju svetla semafora. Većina vozača ne traži i ne očekuju bicikle, barem ne dovoljno aktivno i pažljivo. Zato nije dovoljno biti veliki crni medved, već jarko obojeni, šljašteći, sijajući.  🙂

Ovo je važno znati kako bi se lakše razumelo objašnjenje kakva svetla je potrebno imati na biciklu.


3. Svetla za bicikl

Svetla koja dobro osvetljavaju put su važna kad se vozi neosvetljenim putevima. Za grad nisu neophodna. Ipak, ono što je neophodno imati u svim noćnim uslovima (i uslovima slabije vidljivosti, kao što su magla, kiša i svitanje/sumrak) vožnje su svetla da se bude viđen i primećen.

Kakva su to svetla? Svetla koja sijaju jarko i dovoljno uočljivo, konstantno, a ne zaslepljuju.

Na ovoj slici biciklista ima svetla. Crna isprekidana linija je ugao iz kojeg je biciklista uočljiv od napred. Puno šire nego sa samo mačijim okom.
Na ovoj slici biciklista ima svetla.
Crna isprekidana linija je ugao iz kojeg je biciklista uočljiv od napred.
Puno šire nego sa samo mačijim okom.


4. Česte greške

4.1. Trepćuća svetla

Danas su dosta popularna svetla na baterije. Biciklisti ih ostavljaju da rade u trepćućem režimu. Neki zbog uštede baterija, neki zbog toga što misle da tako svetlo više skreće na sebe pažnju. Trepćuće svetlo može biti na biciklu, ali samo ako pored njega (i napred i nazad) postoji svetlo koje konstantno sija.

Zašto? Profil bicikla je toliko uzak, da bicikl može biti zaklonjen ceo jednom banderom pored puta. Ili stubom šofer šajbne. Tako da dok  prilazi raskrsnici na primer, vozač na raspolaganju ima samo delić sekunde u kom je biciklista vidljiv da ga primeti. Ako je taj delić sekunde svetlo koje trepće baš u fazi da se gasi – kao i da ga nema. Ovo je posebno važno kod prednjih svetala – zbog toga što se dolazi u susret drugim vozilima, vremena za uočavanje ima puno manje.

Zato, ako imate trepćuće svetlo, potrudite se da imate još jedno, koje stalno sija. Čisto da budete primećeni.

Pri tom trepćuća svetla nisu ni po propisu u Srbiji, o čemu sam pisao opširnije u članku: Saobraćajni propisi za bicikliste u Srbiji.


4.2. Previše jaka, ili loše usmerena svetla

Vozač koji pretekne biciklistu više ne predstavlja opasnost. Kao i onaj koji se bezbedno mimoiđe sa biciklistom. Da bi ovo uradili, vozači moraju pravilno proceniti položaj bicikliste na putu, kao i njegovu brzinu kretanja. Želite li da Vam u susret dolazi (za)slep(ljen) vozač? Nisam ni mislio.

Previše jaka, ili/i loše usmerena svetla zaslepljuju vozače i otežavaju bezbedno mimoilaženje. Zato je kod svetala važna zlatna sredina. Ako se ima jako prednje svetlo, treba obratiti pažnju da bude pravilno usmereno: blago na dole i ka strani puta (desnoj).


4.3. Loše postavljena svetla

Pored loše usmerenih svetala, česa greška su nepravilno postavljena svetla bicikla. Jako prednje svetlo treba postaviti niže. Odmah iznad prednjeg točka, ili još niže, na viljuški. Na ovaj način bolje se osvetle i uoče neravnine na putu, a i vozači se manje zaslepljuju.

Slabije prednje svetlo koje služi samo da se bude primećen može se montirati više, na korman recimo. Treba da bude usmereno ka dole, da ne zaslepljuje vozače.

Zadnje svetlo treba postaviti tako da se vidi. Po mogućstvu malo više. Ako se nosi prtljag pozadi na biciklu (pak treger), treba proveriti da prtljag ne zaklanja svetlo. Isto tako, ako bicikl nema blatobran, stavljanje svetla na sredinu (recimo šipku sica), učiniće da svetlo bude pokriveno kišom i blatom kad se vozi po mokrom jer točak tačno tako baca.


5. Da li onda baciti katadioptere (“mačije oči”)?

I ovde je kratak odgovor: NE.

Baš iz razloga demonstriranom u video snimku gore. Nije dovoljno biti viđen, važno je biti primećen (registrovan) od strane vozača. Reflektujuće površine tu pomažu, pogotovo na otvorenom putu, na ravnim deonicama, gde vozači često voze brzo. Reflektujući prsluk ima veliku površinu, koja je uočljiva iz svih uglova, odakle god auto osvetlio biciklistu. Mačije oči na točkovima (žbicama) povećavaju uočljivost sa boka. Na kraju, ne i najmanje važno, mačije oči na pedalama (ili reflektujuće trakice na člancima) se prilikom pedalanja pomeraju “gore-dole” i time dosta efikasno privlače pažnju vozača (kada su osvetljene farovima, ni one nisu zamena za svetla na biciklu).


6. VIDEO o dinamo nablama i LED svetlima za bicikl

Šta su to dinamo nable, kakve sve postoje i koje su im prednosti i mane? Šta su to LED svetla za bicikl i kakvi modeli postoje?

Video o dinamu u glavčini točka bicikla i LED svetlima na dinamo
BikeGremlin SAVET
BikeGremlin SAVET

Magla i sumrak/svitanje su posebno opasni. Oči vozača se tek navikavaju na uslove i veća je šansa da se bude “nevidljiv”.

Dva svetla napred i nazad su bolja od jednog. Širi je profil, a u slučaju otkaza, postoji rezervno. Ipak, po jedno dobro, podešeno kako treba svetlo napred i nazad je sasvim OK.

Za vidljivost, kako po noći, tako i po danu, važno je i zauzeti pravilan i bezbedan položaj u traci, kao i kretati se na bezbedan način. Kako to uraditi objašnjeno je u ovim člancima:

Nekoliko preporuka za svetla pristojnog kvaliteta. Klik na slike ispod otvara kupovinu na Amazon.com (kao Amazonov saradnik, zarađujem od kvalifikovanih kupovina), ali često bude povoljnije kupiti u radnji u komšiluku. Takođe, najbolje je probati različite varijante i videti šta najbolje odgovara. Da li na dinamo, ili na baterije svetla. Ako na baterije, da li sa punjivim baterijama, ili “standardnim”. Uz puno pod varijanti.

CatEye HL-EL135. Prednje svetlo na dve AA baterije. Za da se bude viđen, ne osvetljava put baš najsjajnije. Dosta otporno na kišu i nepogode.
CatEye HL-EL135.
Prednje svetlo na dve AA baterije. Za da se bude viđen, ne osvetljava put baš najsjajnije.
Dosta otporno na kišu i nepogode.
CatEye VOLT400. Sa punjivom litijum-jonskom baterijom. Pristojno osvetljava put.
CatEye VOLT400.
Sa punjivom litijum-jonskom baterijom.
Pristojno osvetljava put.
CatEye OMNI 3. Zadnje svetlo koje se dobro vidi, dugo sija sa dve AAA baterije i odlično podnosi kišu, hladno i jako sunce.
CatEye OMNI 3.
Zadnje svetlo koje se dobro vidi, dugo sija sa dve AAA baterije i odlično podnosi kišu, hladno i jako sunce.

8 misli o “Svetla za bicikl”

  1. Trebalo bi da objavite prirucnik sa tekstovima koje ste napisali ovde 🙂 Ovo je najkorisniji sajt o vožnji bicikla na koji sam naisla. Hvala.

    • Hvala.

      Mislim da je to dobra ideja. Inače, u nekom, da kažem srednjeročnom, planu je da se sve smesti u jednu knjigu.

  2. Hvala još jednom. Kja sam htela da kažem da treba da objavite priručnik, jer stvarno sve što pišete je toliko korisno, sve na jednom mestu i sve lepo objašnjeno. Posebno za trepćuća svetla.

    • To je dobra ideja.
      Članci su već grupisani po logičkim celinama, jedan deo sam već izdvojio u knjigu (na Engleskom), a svakako planiram i ostale izdvojiti po celinama / temama u knjige.
      Mada sam zamislio u vidu neke vrste opisa komplet teme mehanike i vožnje, nisam razmišljao o nekom priručniku, kraćem, za početnike, majstore i sl.

      Trenutno mi je najveći problem nedostatak vremena za sve što bih voleo uraditi. 🙂

  3. Nekoliko misli na ovu temu. Svetlo za bicikl je mnogo komplikovanija tema (problem) nego sto izgleda, i, rekao bih da uz sav razvoj tehnologije jos uvek ne postoji adekvatno, a pristupacno resenje. Mali broj ljudi (kad razmislja o svetlu za bicikl) ima na umu koliko mnogo svetla je potrebno za zaista potpuno bezbednu voznju! Bicikl je prevozno sredstvo koje neretko postize brzine manjih skutera, i vozi se u istim uslovima saobracaja kao skuter (pre svega mislim na gradove koji nemaju biciklisticke staze). Znaci, adekvatan reper za to koliko je svetla biciklu potrebno, daju farovi motocikla. Ako uzmemo za primer Tomos mopede, u faru takvog motora bila je sijalica od 25W. Automobili (koji se po gradu krecu brzinama malo vecim od bicikla) imaju halogene sijalice od 60/55W u farovima, koje proizvode cak 1550 lumena svetlosti po vlaknu (obicna kucna sijalica od 100W ima 1350 lumena!). Ovoliku kolicinu svetla nije lako dobiti ni iz LED dioda (tj potrebno je i dalje dosta struje, puno vati). Ali ako se zeli da svetlo bicikla priblizno pokriva onu sirinu puta koju pokriva svetlo skutera/mopeda/automobila, i da “baca” snop jednako daleko ispred (jer, sto je veca brzina, treba dalje unapred osvetliti put, zbog vremena reakcije vozaca na prepreke), potrebno je (laicka i empirijska pretpostavka) bar 800 do 1000 lumena svetlosti, uz kvalitetno projektovanu optiku koja to moze maksimalno da prikupi, usmeri i iskoristi, bas kao kod ostalih drumskih vozila koja koriste istu saobracajnu traku! Znaci, LED dioda treba da bude bar 10-ak W snage, za dovoljnu autonomiju u voznji (npr 4-6 sati) potrebno je recimo bar 50 vat-sati (W/h) kapaciteta baterije, sto podrazumeva minimum od 5-6 prosecnih Li-ion baterija tipa 18650, kao primer. Svetla koja sve ovo poseduju u gotovom pakovanju veoma su skupa, pa je samogradnja i improvizacija mozda (jos uvek) najbolje resenje. Naravno da se moze voziti i sa slabijim svetlima, ali mislim da tek sa ovakvim nivoom osvetljenosti puta kakav sam okvirno procenio, covek moze da bude zaista potpuno spokojan u nocnoj voznji.

    • Tu ima više aspekata – redom:

      1) Biti viđen, naspram biti primećen
      O ovome sam pisao u ovom članku, kao i u članku o bezbednosti biciklista u saobraćaju.

      2) Svetla za videti, naspram svetala za biti primećen
      Svetla za videti, u zavisnosti od brzine koju biciklista postiže (lično po NS & okolini retko idem preko 30 na sat), moraju biti sa snopom koji baca dalje, ili… još dalje. 🙂
      Svetla za biti primećen, kada se vozi osvetljenim ulicama, nisu toliko kritična u smislu usmerenosti i daljine, kao i snage snopa, koliko je bitno da budu primetna. U tom smislu je često čak i poželjno imati jedno svetlo koje ne baca koncentrisan snop.

      U svakom slučaju, kvalitetna svetla na dinamo (u glavi) sa LED “sijalicama” su danas dosta dobra.
      Ima i dobrih svetala na punjive litijum-jonske baterije.
      Ni jedna nisu previše jeftina, na žalost.

      Opet, čak i uz odlična svetla (na motoru su mi uvek upaljena dva prednja fara), vozači ne primećuju vozila uskog profila i gore linkovani članak navodi stvari koje su mi se u praksi odlično pokazale za biti primećen (umesto pregažen 🙂 ). Rekao bih da je to čak i važnije od same jačine svetla. Naravno, puno pomaže kad su svetla dobra i jaka.

  4. Potpuno si u pravu, Reljo 🙂 Ovo sto sam primetio vazi za potpuno bezbednu voznju po mraku, u smislu primecivanja svih rupa na vreme i jasnog razaznavanja o cemu se radi, kao da je dan. A i nekako imam zelju da nabavim jedno svetlo koje me zadovoljava u svakom pogledu, umesto da se svakih nekoliko godina odusevljavam nekim novim, malo boljim od onog prethodnog 🙂

    • Ako se ne teži “super-laganom” biciklu, mislim da su kvalitetna (LED) svetla na dinamo u prednjoj glavi odlično rešenje i najbliže tom idealu. Kada su pozicionirana tik iznad prednjeg točka (a ne na kormanu), onda osvetljavaju tlo pod tupljim uglom (snop svetla je “paralelniji” sa tlom) i lakše se uočavaju neravnine (i krateri 🙂 ).

      Za laganije bicikle je već teže – još uvek baterije nisu dovoljno lagane, a da imaju velik kapacitet, tako da je uvek dilema – jače svetlo, ili slabije koje duže radi, ili da baterije budu ipak teže od rama… 🙂

Komentari su zatvoreni.


Molim Vas da koristite BikeGremlin.net forum za sva pitanja i komentare.

Ako ste primetili neku grešku u članku, ili informacije koje nedostaju - molim Vas da mi na to skrenete pažnju komentarom na BikeGremlin forumu.
Na forumu možete pisati anonimno (stavite bilo koje ime/nadimak pri registraciji), ali mislim da je dobro da sve dopune i ispravke članaka budu javno dokumentovane (čak i ako njihov autor izabere da ostane anoniman).

Skip to content