Ovaj članak objašnjava važne pojmove vezano za zadnji menjač bicikla. Počev od toga koji su mu delovi i kako radi, pa do bitnih karakteristika poput kapaciteta, tipa montiranja itd.
Sadržaj:
- Kako radi zadnji menjač bicikla?
- Kačenje zadnjeg menjača za ram bicikla
2.1. Zadnji menjači sa kukom
2.2. Zadnji menjači sa standardnim montiranjem
2.3. Zadnji menjači sa direktnim montiranjem - Standardan i “rapid rise” zadnji menjač
- Kapacitet menjača – dužina kaveza
- Maksimalan broj zuba
- Broj brzina, kompatibilnost
1. Kako radi zadnji menjač bicikla?
Zadni menjači (često zvani “RD” od engleskog “rear derailleur”) koriste se kod bicikala sa spoljnim menjačem i sa više zupčanika na zadnjoj nabli. Princip rada zadnjeg menjača je krajnje jednostavan. Pomera lanac u stranu dok god on ne preskoči sa jednog na susedni zupčanik. Gruba sila.
Ovim kretanjem menjača se upravlja preko ručica menjača koje se obično nalaze kormanu (ili drugde na dohvat ruke). Ručice menjača povlače sajlu menjača, koja je pričvršćena na sam menjač i upravlja njegovim kretanjem.
Sastoji se iz metalnog kaveza, koji ima oprugu. Opruga pomera menjač na jednu stranu kada se sajla menjača popušta, dok ga sajla povlači na suprotnu stranu. Takođe ima i točkiće na posebnom zglobnom kavezu koji služe da pokupe višak lanca kada se prebacuje na zupčanike različite veličine, kako ne bi landarao i spao.
2. Kačenje zadnjeg menjača za ram bicikla
Postoje tri standarda kačenja zadnjeg menjača:
- Na kuku (imaju na sebi ugrađenu kuku).
- Standardno kačenje (kuka mora biti ugrađena na ramu).
- Direktno kačenje (moderna verzija standardnog kačenja – u suštini)
Koji od ova tri tipa kačenja se bira, najviše zavisi od samog rama bicikla, kome se menjač prilagođava:
2.1. Zadnji menjači sa kukom
Ovi menjači imaju ugrađenu kuku i traže drop (prihvat zadnjeg točka) bez kuke da bi se mogli montirati.
U praksi, mogu se montirati i na mnoge ramove sa ugrađenom kukom (prihvatom) za standardno kačenje, ako kuka na ramu ne udara o sam menjač i ne smeta pri montiranju i radu menjača.
Način montiranja ovog tipa menjača prikazan je na slikama ispod:
2.2. Zadnji menjači sa standardnim montiranjem
Ovi menjači šrafe se direktno u nosač na ramu – ali nemojte ih mešati sa tipom menjača sa direktnim montiranjem.
2.3. Zadnji menjači sa direktnim montiranjem
2012. godine, Shimano je rešio da zadnji menjač pomeri malo više ka nazad. 🙂 Tako je rođen menjač sa “direktnim montiranjem.” Zašto?
- Ovo pomeranje ka nazad omogućilo je da se zadnji točak lakše stavlja i skida (ne mora se menjač povlačiti ka nazad da se skloni).
- Takođe, menjač sada može stajati bliže ka ramu, tj. ne štrči više toliko ka spolja, pa je zaštićen od udaraca. Stoga je Shimano nove menjače ovog tipa krstio “Shadow” (eng. “senka”) – svaka čast njihovom marketinškom odeljenju.
Ovi menjači traže posebnu vrstu kuke na ramu – tj. kuku za direktno montiranje.
Međutim, ovi menjači se mogu montirati i na prihvat za standardno kačenje, ako se koristi “b-link:”
Ova skica sa Shimano sajta to lepo objašnjava:
Rekapitulacija:
- Menjači sa standardnim montiranjem ne mogu se staviti na ram sa kukom za direktno montiranje.
- Ali, menjači sa direktnim montiranjem, mogu se staviti, uz pomoć b-linka, na ram sa kukom za standardno montiranje.
- Menjači sa direktnim montiranjem se direktno montiraju na kuku za direktno montiranje 🙂 – tj. bez b-linka.
3. Standardan i “rapid rise” zadnji menjač
Većina menjača radi tako što ih opruga tera ka napolje. Kako se sajla otpušta, tako menjač ide ka spolja, ka manjim zupčanicima. Kako se sajla zateže, tako ide u kontra smeru, ka točku i većim zupčanicima. Ovaj način rada naziva se na engleskom “high-normal” , ili “top-normal” .
“Shimano Rapid Rise“, ili “low-normal” radi na obrnut način – opruga ga pomera ka točku, dok se zatezanjem sajle pomera ka manjim zupčanicima. Iste ručice menjača se mogu koristiti za oba standarda. Ako ručica menjača ima ugrađen indikator stepena prenosa, a stavi se npr. rapid rise umesto standardnog menjača (ili se za rapid rise ručice montira standardan menjač), indikator će pokazivati “naopačke” brzine, ali će menjanje brzina funkcionisati ispravno.
4. Kapacitet menjača – dužina kaveza
Kapacitet menjača je podatak o rasponu u broju zuba između prednjih i zadnjih zupčanika koje menjač može da kompenzuje. Kada se napred stavi na najveći i pozadi na najveći, lanac mora biti dovoljno dugačak da to obuhvati. Nakon toga, kombinacija malog lančanika napred i najmanjeg zupčanika pozadi, dovešće do velikog “viška” u dužini lanca, koju zadnji menjač mora da “pokupi”, držeći lanac zategnutim. Obe ove kombinacije dovode do veoma ukošenog lanca i nikako nisu preporučive.
Zbog toga se podatak proizvođača o kapacitetu menjača može uzeti s rezervom, ukoliko je u pitanju iskusan pažljiv vozač, koji neće koristiti ekstremne kombinacije.
Generalno menjači dolaze u tri veličine: kratki, srednji i dugi kavez. Kapacitet je srazmeran dužini kaveza. Za MTB kasete sa velikim rasponom između najmanjeg i najvećeg zupčanika i sa tri lančanika napred, poželjno je imati menjač sa dugačkim kavezom. Tipična drumska kaseta sa relativno malim rasponom i dva lančanika napred tražiće menjač sa kratkim kavezom.
Shimanove oznake su obično SS (kratki kavez), GS (srednji) SGS (dugački).
Primer: ako na biciklu postoji pogon 28-38-48 i stavljena je kaseta sa rasponom u broju zuba 11-32, tada je potreban kapacitet zadnjeg menjača:
(48-28) + (32-11) = 20 + 21 = 41
što traži dugačak kavez zadnjeg menjača, kapaciteta preko 40 zuba.
Za tipičan drumski prenos, kapacitet bi bio:
(53-39) + (25-11) = 14 + 14 = 28
menjač kratkog kaveza kapaciteta ispod 30 zuba je dovoljan.
Kod 1x sistema, računa se samo razlika u broju zuba između najvećeg i najmanjeg zadnjeg lančanika (pošto je napred samo jedan lančanik, naravno).
Videti ovde za: Šta ako kapacitet menjača nije dovoljno velik?
5. Maksimalan broj zuba
Pored kapaciteta menjača, važan podatak je i najveći broj zuba zadnjeg zupčanika koje menjač može da obuhvati. Za menjače kratkog kaveza na drumskim biciklima, granica je obično 25, ili 28 zuba, dok MTB menjači dugačkog kaveza mogu da prihvate i kasete sa 32, 34, ili više zuba. Maksimalan broj zuba nije uslovljen dužinom kaveza, ali su menjači dužeg kaveza po pravilu sa nešto većim max. brojem zuba.
6. Broj brzina, kompatibilnost
Serija članaka koji detaljno objašnjavaju šta se sa čim može kombinovati: Kompatibilnost
MTB zadnji menjači sa 6 do 9 brzina su isti, identični. Isto važi i za drumske sa 6 do 10 brzina. Takođe su međusobno identični, zamenjivi (drumski sa MTB). Minimalne razlike u širini točkića su zanemarive. Zato mogu raditi sa šifterima od 6 do 9 brzina, bili drumski, ili MTB, kao i sa drumskim šifterima za 10 brzina. Isti je stepen kretanja kaveza menjača za istu dužinu povlačenja kabla menjača, tako da ručica menjača određuje koliko “brzina” ima i koliko će se menjač kretati.
MTB menjači za 10 i 11 brzina, kao i drumski menjači za 11 brzina su svi posebni, drugačiji je stepen povlačenja sajle, ugao paralelograma. Ima izuzetaka od ovih pravila, pa ako se planira neko kombinovanje, najbolje je prvo pogledati: članak o kompatibilnosti zadnjih menjača bicikla.
Treba obratiti pažnju i na kompatibilnost sa ručicama zadnjeg menjača (šifterima). Ručica menjača (kod indeksiranih ručica) određuje koliko se sajle povlači za svaki klik mehanizma. Standardi su različiti kod Campagnola, SRAM-a i Shimana. Zato SRAM zadnji menjač neće raditi ispravno sa indeksnom Shimano ručicom menjača. Kod frikcionih ručica menjača, odnosno šiftera (onih koje nemaju kliktanje za svaku brzinu) ovakvih problema nema.
Pri tome, osim SRAM-a i Campagnola, ostali proizvođači su uglavnom kompatibilni sa Shimano standardom.
Postojeći komentari (pitanja i odgovori) postavljeni ispod ovog članka, premešteni su u ovu temu BikeGremlin foruma:
https://www.bikegremlin.net/threads/zadnji-menjac-bicikla-komentari-clanka.173/
Zdravo.Super ti je ovaj blog!Carli.Pozdrav
Hvala. 🙂
Pozdrav, imam jedno pitanje. Razmisljao sam o zameni tockica na zadnjem menjacu RX-100 (8 speed) sa nekim kvalitetnijim tockicima (keramickim ili sa lagerom), medjutim tockici ovog menjaca imaju 10 zuba, a kvalitetnije tockice mogu naci samo u varijanti sa 11 ili vise zuba. Da li bih mogao zameniti ove tockice koji su 10t sa tockicima 11t, a da to radi ok ? Kontam da bi i tenzija lanca u tom delu zadnjeg menjaca bila manja za nekih 10%, kako pokazuje racunica… Zahvaljujem unapred na odgovoru i sve pohvale za sajt !
Ako je ležaj istih dimenzija da pasuje na menjač, trebalo bi da radi bez problema.
Nisam baš shvatio po kojoj računici i kako se smanjuje tenzija lanca u tom delu, u odnosu na šta? Svakako će ležaj sa dobrim lagerom praviti manje otpora, što će značiti nešto manje mehaničke gubitke (mereno u desetinama procenta).
Negde naleteh na taj podatak, ali nisam siguran u verodosnojnost. Ovo je izgleda znacajnija informacija :
”The reason Shimano went from an even number of teeth to an odd number of teeth was to even the wear of the pulley teeth. On an even tooth number, a particular tooth will always mesh with an outer or inner plate. An odd number of pulley teeth will alternate between inner and outer plates.”
Shvatam, u smislu ravnomernosti habanja. Pošto ne nosi snagu i neko opterećenje, u ovom slučaju je to nebitno. Ono što može biti dobro i značajnije je ako su točkić povećali za jedan zub – bilo da je paran, ili neparan broj zuba konačni rezultat.
Inače, to koliko često isti zub nailazi na istu kariku zavisi i od broja zuba, kao i od broja karika lanca. Ovde je objašnjeno, sa tim sam se davno igrao, za motocikle:
http://www.gearingcommander.com/
“same tooth same link”
Pozdrav,
i sve pohvale na ovom sajtu, koji je jedan od boljih općenito na internetskim bespućima.
Ako može jedno pitanje: imam cestovni bicikl sa ugrađenom kukom mjenjača (fiksno) na ramu.
Da li je preporučeno ispravljati je, pošto je malo kriva i brzine se ne mjenjaju kako bi trebalo?
Iskrivljena je malo prema unutra (prema kolu) i radi se o aluminiju. Na tom mjestu nema nikakvih napuknuća za sada ali strah me je ako pokušam ispravljati da ne pukne.
Hvala na odgovoru.
Marko
Pozdrav,
Da, obično se iskrive ka unutra, prema biciklu, usled udara menjača (prilikom pada najčešće).
Može se ispraviti ako se ima alat za to – bilo “fabrički”, ili improvizovani, video:
https://www.youtube.com/watch?v=sWdO4dnu18g
Pri ispravljanju pokušati da se ne pretera. Bolje je ispraviti do 90%, nego preterati, pa vraćati – tada je veći rizik da pukne. Aluminijum, ako nije jako iskrivljen, bi trebalo da podnese barem jednom da se vrati.
Pomaže ako se ima osećaj pri tome, jer ne može alat da se pomeri samo do felne, već mora otići za par stepeni preko toga, zbog elastične deformacije metala. Opet, treba paziti da se ne pretera. Uz to, pošto je aluminijum u pitanju, bolje je iz 2 pokušaja dovesti u pravi položaj, nego iz deset puta raditi mikro-štelovanje.
Ne znam koliko sam dobro objasnio. 🙂