Pretraga...

Bicikl – koliko brzina?

Prisutan je trend sve većeg porasta “broja brzina” bicikala. Od jednobrzinaca, preko “desetobrzinaca”, zatim “osamnaestobrzinaca” (sa 3×6 lančanika), pa do modernih “1X” trendova da se napred ima samo jedan, a pozadi po 10 – 12 lančanika. Ovaj članak daje odgovor na pitanje: koliko brzina je potrebno imati na biciklu i šta to tačno znači?

Za sve komentare, pitanja (ili dodatke i ispravke), koristite BikeGremlin forum:
www.bikegremlin.net


1. Koliko brzina je najbolje za bicikl?

Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, potrebno je razumeti kako funkcionišu menjači i zupčanici na biciklu, kao i konstrukciju nable zadnjeg točka (glavčine). To je objašnjeno u narednim poglavljima.


2. Brzine bicikla i prenosni odnosi

Ukratko:
Važno je imati brzinu dovoljno sporu za strme uspone, dovoljno brzu za vetar u leđa i dovoljno gusto poređane brzine između, kako ne bi bilo prevelikih skokova (ekvivalent velikog skoka je prebacivanje iz druge odmah u četvrtu brzinu na kolima).

Opširnije:
Brzine bicikla i prenosni odnosi objašnjeni su detaljno u članku: Stepen prenosa – brzine.


3. Menjači

Ukratko:

Postoje dve grupe menjača

  • Prednji
  • Zadnji

Postoje tri sistema menjača

  • Spoljni menjači sa sajlama
  • Spoljni menjači sa elektronskim upravljanjem
  • Menjači unutar zadnje glave bicikla (samo zadnja grupa)

Ovde će se objašnjenje ograničiti na spoljne menjače sa sajlama, kakvi su na velikoj većini bicikala. Menjači u zadnjoj glavi, kao i elektronski menjači su posebna priča, za neki drugi put. Za sada treba samo reći da su menjači u zadnjoj glavi praktični ako se vozi na temperaturama nižim od -15 stepeni celzijusa, dok su elektronski menjači slični mehaničkim, s tim što su nešto skuplji, imaju baterije i sami vrše fino podešavanje prednjeg menjača – dobri su za trke.

Kod prednjeg menjača važan je broj (prednjih) lančanika (da li je 2 ili 3).

Kod zadnjeg takođe, važan je i broj zadnjih zupčanika.

Kod obe vrste menjača, važni podaci su sledeće dve stavke:

  • Broj zuba najvećeg i najmanjeg lančanika (zupčanika)
  • Razlika u broju zuba najvećeg i najmanjeg lančanika. Ovo direktno utiče na ukupan raspon prenosnih odnosa – koliko je brza najbrža i koliko je spora najsporija brzina.

Opširnije:

Funkcionisanje prednjeg menjača objašnjeno je detaljno u ovom članku: Prednji menjač bicikla.

Ovaj članak objašnjava funkcionisanje zadnjeg menjača i kako broj zadnjih zupčanika utiče na osetljivost menjača: Zadnji menjač bicikla.


4. Prednji menjač – broj lančanika

Jedan, dva, ili tri lančanika napred?

Prednji lančanici (i menjač), prave velike skokove između brzina (koje se posle fino podešavaju zadnjim menjačem). Tri lančanika napred daju veoma velik raspon prenosnih odnosa, superioran u odnosu na dva lančanika napred.

Na primer: umesto dva lančanika sa zubima 50-34, ili 52-39, sa tri lančanika se dobija i veća gustina prenosnih odnosa, i veći raspon. Tipičan primer 30-39-50 za drumski bicikl, ili 22-32-44 za planinski bicikl.

Prednost dva lančanika je nešto jednostavnije menjanje brzina i manje brige oko ukrštanja lanca – važno za takmičarsku vožnju, donekle pojednostavljuje rekreativnu vožnju, mada se vozač relativno brzo navikne na menjanje brzina sa tri lančanika napred.

Prednost sistema sa samo jednim lančanikom i više brzina pozadi je još veća jednostavnost menjanja brzina i manja težina celog sistema (jedna ručica menjača manje i prednji menjač nije potreban). Ipak, sa ovim sistemom trpi ili raspon brzina, ili gustina susednih stepena prenosa, najčešće i jedno i drugo.
Za više detalja, vidite članak o prednostima i manama 1x sistema.


5. Zadnji menjač i zadnja glava – broj “zupčanika”

Jedan, 6, 8, ili više – 10, 12 zadnjih lančanika (“zupčanika” ).

Funkcija zadnjeg menjača i broja zupčanika pozadi su tesno povezani. Suština je da sa povećanim brojem brzina pozadi, menjač ima sve veću šansu za grešku, jer mora da pravi sve preciznije, sve manje pomake za pojedinačne brzine, jer su zupčanici tanji i gušće poslagani.

Kod sistema sa 8 i manje zupčanika pozadi, zupčanici su prilično široko poslagani. To omogućava menjaču da bude manje savršeno podešen i poravnat, a da i dalje dovoljno precizno radi. Takođe, lanac je debeo, jak i dugotrajan.

Same ručice menjača i sajla menjača u bužirima nisu uvek savršeni. Bužir u kom je sajla često ima malo “lufta”, nije uvek savršeno krut, uvek u delić milimetra iste dužine. Ovo sve dovodi do greške pri povlačenju menjača. Što su veći razmaci između zupčanika, to je veća margina za grešku i sistem je manje osetljiv na ove nesavršenosti.

Prelaskom na više od 8 zupčanika pozadi, na 9, 10 i više, sve se menja: cene delova su osetno više (lanac, kaseta), a tolerancije za grešku se smanjuju jer su zupčanici dosta gušće poslagani, sa manjim razmakom. Prednost gušće poslaganih zupčanika je nešto brže menjanje brzina pozadi.

Sa druge strane, sistemi sa 6 i 7 zupčanika pozadi se teško mogu naći sa kasetnom zadnjom glavom, već samo sa freewheelom. Zbog čega je kasetna glava bitna i šta je ona uopšte, objašnjeno je u ovom članku: Račna ili kaseta, nije sve jedno. Doduše, ako je maksimalna ušteda prioritet, 6 brzina pozadi je verovatno najbolji izbor.

Ipak, ukoliko budžet dozvoljava, kvalitetne zadnje glave (nable) prave se isključivo u kasetnoj izvedbi, na koju ide 8, 9, ili 10 (i više) zupčanika, dok su kasetne glave za 6 i 7 brzina teže za naći.


6. Zadnji zupčanici

Za detaljno objašnjenje ove teme, pogledati članak: Brzine – zadnji zupčanici.


7. Zaključak

Kad se uzme u obzir cena delova (zupčanika i lanaca), robustnost, lakoća održavanja i podešavanja, raspon i gustina prenosnih odnosa, kao i dostupnost na tržištu, prenos sa 3×8 brzina je optimalan izbor.

3×6 je bolji izbor ukoliko je minimalna cena prioritet.

Prednost sistema sa više zupčanika pozadi je samo jedan dodatni stepen prenosa između postojećih, tj. manji skok između susednih brzina, uz nešto brže menjanje brzina kad je sve podešeno kako treba (sa novim sajlama, bužirima). Ipak, kod 8, kao i kod 10 brzina, na primer, skokovi na “bržem” delu kasete su gotovo isti – razlike postoje tek kasnije, kad se prelazi na sporije prenose. Ipak, tada je manje bitno imati manje razmake između brzina, čak može i odgovarati da se na primer pri penjanju uz brdo jednom promenom prenosa više olakša.

Poređenja radi osmofazna i desetofazna MTB kaseta istog raspona 11-34 zuba:

11-13-15-17-…20..-23-26….-34       8 brzina MTB
11-13-15-17-19-21-23-26-30-34     10 brzina MTB

Veći rasponi postoje tek na poslednje dve trećine kasete, gde, osim za takmičenje, ne bi trebalo da su osetni i da smetaju. Slično je i sa drumskim kasetama:

…..13-14-15-….17-19-21-23-…26     8  brzina drum
12-13-14-15-16-17-19-21-23-25       10 brzina drum

Vredi li uzeti sistem koji je manje robustan, a skuplji, kako bi se dobila dodatna dva međustepena kod prenosa koji se koriste na uzbrdicama? Svako mora naći odgovor za sebe, spram svojih kriterijuma. Za kraće relacije po gradu, često je optimalno rešenje jedna brzina. Za zahtevne trkače, 2×11 vredi svaki dinar i svaki gram.


8. Lični stav i mišljenje autora

Mislim da je više od 8 zupčanika pozadi, kao i točak sa manje od 36 žbica najveća prevara biciklističke industrije. Na štetu kupaca, korisnika, reklamirano kao „unapređenje“, a teško da donosi ikakav merljiv boljitak.

Ovaj članak obrazlaže pitanje broja žbica: Točkovi – žbice.

Povezan članak – Klase delova bicikla („grupa“ ):

Klase opreme (grupe delova) bicikla - Dura-Ace, Ultegra, Deore, Super Record...
Klase opreme (grupe delova) bicikla – Dura-Ace, Ultegra, Deore, Super Record…

Za sve komentare, pitanja (ili dodatke i ispravke), koristite BikeGremlin forum:
www.bikegremlin.net

Postojeći komentari (pitanja i odgovori) postavljeni ispod ovog članka, premešteni su u ovu temu BikeGremlin foruma:
https://www.bikegremlin.net/threads/bicikl-koliko-brzina-komentari-clanka.162/

26 misli o “Bicikl – koliko brzina?”

  1. Sta mislite o Avenueu airbase biciklu i njrgovom prenosu 1×9? Unapred hvala.

    • Taj bicikl ima “aerodinamični” ram. Aero ram na biciklu koji nije za pistu/hronometar, pa čak ni drumaš, već s ravnim (uzdignutijim) kormanom u velikoj meri gubi smisao.

      Brzine 1×9 pružaju dosta ograničen raspon od najbrže do najsporije. Sami stepeni prenosa se mogu gusto poslagati, ako se stavi “drumska” kaseta pozadi, a mogu biti i nešto šireg opsega ako se stavi MTB.

      Ako je vozač u formi, moći će se voziti svuda bajs. Napred se stavi pogon sa 40ak zuba. Nešto lakši prenos može se dobiti zamenom zadnjeg menjača nekim MTB menjačem dužeg kaveza (Shimano SGS MTB menjač od 6 do 9 brzina) i stavljanjem MTB kasete 11-34 zuba. Sva je prilika da će OK raditi i ako se ostavi postojeći drumski menjač, samo da se B-šraf zavrne do kraja, ili zameni dužim ako treba, ili postojeći uvrne s kontra strane, da glava šrafa pomera menjač dovoljno daleko da može da nabaci lanac na najveći zupčanik pozadi (treba da je gornji točkić menjača na nekih 3-5 mm ispod najvećeg zupčanika pozadi kad se tu lanac prebaci).

      Ja bih sebi pre uzeo 3×8, nego 1×9.

    • Hvala na odgovoru. Mene privlaci sam izgled bicikla, nisam u nekoj formi. Vozio bih je najduze 20-ak km dnevo, i uglavnom po ravnom terenu. Razmisljam se izmedju pravog drumasa i ovog navedenog bicikla. Nisam u mogucnosti da isti probam zato sto je relativno daleko od mene, pa me je zato po malo strah. Zanima me i da li uopste ima delova za nju kad nesto crkne.

    • Sve sem kočnica mi deluje prilično standardno, jedino za njih nisam siguran da će se moći naći delovi kod nas u radnjama. To su kočnice nalik doboš kočnicama, koje imaju u sebi pakne koje se troše. Moraju se redovno podmazivati (ove kočnice se podmazuju). Stavljanje drugačije prednje kočnice će možda tražiti zamenu viljuške (ne vidim kakve nosače ima na sebi za druge tipove kočnica, verovatno nikakve). Dok za zadnju nisam siguran kako bi se moglo rešiti.

      O tim kočnicama:
      http://www.sheldonbrown.com/rollerbrakes.html

      Za ravno će te brzine biti super.

      Za vožnju po ravnom, asfaltom, van grada, drumski korman velikom broju ljudi više odgovara, ali i bajsevi sa ravnim kormanom su sasvim OK.

    • Hvala puno druze. Mislim da cu na kraju ipak odustati od tog bicikla. Predpostavio sam da ce biti komplikovano dolaziti do deliva. Ipak se odlucujem za neki drumski Trek. 🙂

  2. Koliko brzina je najbolje da se stavi na bicikl 24, 27, ili 30 i koje su razlika mane i prednosti.Hvala unapred

    • Ovaj članak detaljnije objašnjava stepene prenosa:
      https://bicikl.bikegremlin.com/178/stepen-prenosa-bicikla-brzine/

      Ukratko:
      1) 24, ili 30 brzina je više marketinški termin. Postoji određeni broj zupčanika pozadi i napred. Mnogi prenosni odnosi i kombinacije se dupliraju (u linku iznad objašnjeno).

      Na primer bicikl koji ima pogon 28-38-48 i pozadi kasetu za zupčanicima od 11 do 32 zuba, često bude reklamiran kao da ima 3 x (broj zadnjih zupčanika) brzina. U stvari, kombinacija 28-14 je ista kao i 38-19 i 48-24. Samo je pitanje u kojoj kombinaciji je lanac manje iskošen i da li sledi uspon, ili nizbrdica, pa se spram toga bira željeni prednji lančanik koji se koristi u kombinaciji.

      2) Ostaje pitanje koliko lančanika napred, koliko pozadi. Prednji lančanici određuju ukupan raspon prenosnih odnosa. Samo jedan daje samo jedan prenosni odnos. Dva, makar i velikog raspona, daju nešto širi raspon (tipa moderni kompakt pogoni 34-50). Tri daju najveći raspon, uz umerene skokove u broju zuba između susednih prednjih lančanika (npr 50-39-30).

      Zadnji zupčanici daju veću gustinu, tj. manje skokove između susednih prenosnih odnosa. Ako ih ima manje, recimo 6-7, onda se mora birati između većeg raspona (11-32), i gusto poređanih prenosnih odnosa, sa po jednim-dva zuba razlike (npr 14-24, sa rasporedom 14-15-16-18-20-24).

      Kasete sa više zupčanika omogućavaju gušće poslagane brzine, veći raspon, a često i jedno i drugo (kod 11, ili 12 zupčanika pozadi).

      Mana više brzina je viša cena i manja robusnost samog sistema.
      Prednost je brže menjanje brzina i gušći prenosni odnosi.

    • Imam scott voltage yz0 počeo sam ga sklapati u delovima i došao san do menjača kupio sam pogon 44 32 22 sa biciklom iđem na downhill i skačem sa njim radim trikove (po gradu) i dalje ne mogu da sw odlučim koliko brzina da imam.
      Voleo bih da imam 30 najverovatnije iz razloga što dobro zvuči al sam čuo da sw kaseta može zabiti u freewheel i da se lanac brže troši jer je tanji i veće sh šanse da menjač pogreši jer je mali raspon izmedju zupčanika.
      I da sta vi mislite za ovaj stil vožnje koliko brzina bi bilo bolje.

    • Dobra, nova Shimano zadnja nabla ima dosta tvrd nosač. Zabijanje zupčanika je izraženije kod nabli od aluminijuma – superlakih.
      Takođe, mnogi proizvođači iz tog razloga kače najveća tri zupčanika na jedan kavez, a naredna dva na drugi, pa je opterećenje malo bolje raspoređeno.

      Zbog toga se ne bih previše brinuo zbog problema usecanja zupčanika. Mada je sa manje od 10 brzina taj pritisak bolje raspoređen i svakako jedna briga manje.

      Greške menjača. Kod drumskog desetofaza starije generacije (do 4700 Tiagra serije iz poslednje godine) taj problem je bio dosta izražen. Mali raspon između zupčanika, uz izuzetno kratak hod sajle pri svakoj promeni brzine.

      Na MTB sistemima, kao i na novijim drumskim sistemima, problem (pre)kratkog hoda sajle je rešen. Ipak, i dalje ostaje činjenica: što više brzina, to više zupčanika na istoj širini, tj. to su gušće poređani. Gusto poređani zupčanici pružaju menjaču veoma malu marginu za grešku. Svaka zakrivljenost kuke menjača, ili luft u kavezu se više odražavaju na preciznost menjanja brzina.

      Moj neki savet za broj brzina je – najmanje što zadovoljava potrebe je najbolje. Neko voli da ima po jedan zub razlike na kaseti, da budu što manji skokovi – ako je to prioritet, onda 10, 11 brzina. Ukoliko to ne smeta, onda je kaseta sa 8 brzina verovatno najbolji odnos uloženo-dobijeno. Mada lično najviše volim 7 faz – još veći razmak između zupčanika, još jeftiniji delovi, a minimalan kompromis u broju brzina (često kaseta bude ista kao takva 8fazna, samo bez najmanjeg zupčanika).

      Još jedna stvar: oprema više klase se ne pravi i teško se nalazi za manje brzina. Ako je mala težina i visoka klasa opreme prioritet, onda je teško to postići sa manje od 10 brzina pozadi. Ako to ne smeta, onda svakako, barem po mojim kriterijumima i ukusu, manje je više. 🙂

      Trošenje lanca.
      Što više zupčanika pozadi, to su skuplji i lanci i zupčanici. Razlika u brzini habanja nije tolika, kolika je razlika u ceni pri zameni (uz sličan vek trajanja).

  3. Evo ovako,imam na mom biciklu kasetu 30-11,8 brzina.Hteo bih da stavim 36-11,9 brzina,ali da izbacim najmanji zupcanik,tako da ostane 8 brzina.Jel to moguce i kakve bih probleme imao?Na mojoj kaseti imam spejsere izmedju svakog zupcanika,tako da bih mozda mogao njih iskoristiti za kombinaciju sa novom kasetom.

    • Nekoliko problema:

      1) Najmanji zupčanik je istovremeno i onaj koji je nazubljen za locknut. Ako se on izbaci, neće moći da se “zabravi” kaseta. Može se izbaciti najveći zupčanik. Ako se izbaci neki od “između” zupčanika, menjanje brzina će biti malo sporije zbog remećenja “hyperglide” rasporeda zuba na susednim lančanicima kasete.

      2) 9 fazna kaseta ima nešto uže zupčanike od 8 fazne. Razlika je mala, ali posle nekoliko zupčanika u nizu, akumuliraće se “smicanje” u odnosu na projektovani položaj svakog zupčanika. Spejseri sa osmofazne kasete će se svakako morati koristiti, jer su oni na devetofaznoj kaseti previše uski.

      Ovde su objašnjene razlike i moguće kombinacije:

      https://bicikl.bikegremlin.com/1411/kompatibilnost-kaseta-bicikla/

      https://bicikl.bikegremlin.com/1435/kompatibilnost-zadnje-nable-bicikla/

    • Puno hvala na odgovoru.Ipak cu ja morati preci na celi grupu sa 9 brzina.Ili bih prvo probao samo sa ubacivanjem najveceg zupcanika od 9 brzina na moju kasetu,pa ako ne bude dobro radilo,zamenicu kompletnu grupu.Jos jednom,hvala na odgovoru.

    • Ako je cilj dobiti dovoljno “spor” prenos, moj predlog bi bio razmatranje zamene pogona, nekim sa manjim lančanicima, i to u tripl (3x) varijanti.
      Tipa 22-32-44. Zahvalnije rešenje od “tanjirače” 🙂 na zadnjem točku.

  4. Bas taj pogon i imam.I opet mi je potreban jos sporiji prenos.Imam ovamo nekoliko brda,gde moram da preguram bicikl,a meni se bas i ne gura,radije bih da prevezem ta brda.

Komentari su zatvoreni.


Molim Vas da koristite BikeGremlin.net forum za sva pitanja i komentare.

Ako ste primetili neku grešku u članku, ili informacije koje nedostaju - molim Vas da mi na to skrenete pažnju komentarom na BikeGremlin forumu.
Na forumu možete pisati anonimno (stavite bilo koje ime/nadimak pri registraciji), ali mislim da je dobro da sve dopune i ispravke članaka budu javno dokumentovane (čak i ako njihov autor izabere da ostane anoniman).

Sadržaj
Skip to content